Europski parlament: ne spalionicama! Hrvatska kasni desetljeće, 16.02.2007.

U sklopu pripreme nove okvirne direktive o otpadu, 13. veljače 2007. godine, Europski je parlament usvojio nove ciljeve za prevenciju nastanka otpada, čime je postrožio kriterije  za zbrinjavanje otpada. Do 2012. godine količina nastanka otpada u europskim zemljama treba se stabilizirati, odnosno treba doseći stopu od 0% godišnjeg porasta.

Jedan od ciljeva koje je Europski parlament postavio je da će se do 2020. godine najmanje 50% komunalnog te 70% industrijskog i građevinskog otpada morati ponovno upotrijebiti ili reciklirati. Usvojena je i hijerarhija gospodarenja otpadom prema kojoj će ponovna upotreba i recikliranje otpada biti prihvatljivija metoda gospodarenja otpadom od spaljivanja. Zemlje kandidati za ulazak u EU morati će obvezati da će osigurati odvojeno prikupljanje, obradu i pravilno postupanje organskim otpadom, i to u roku od najviše 3 godine od donošenja ove direktive.

Postojeći zagrebački plan gospodarenja otpadom, koji je donesen bez javne rasprave 2006., pretpostavlja da će količine proizvedenog otpada u gradu rasti do 2020. ili najkasnije do 2023. godine. Taj isti program već se danas koristi starim podatcima koji su dobiveni prije donošenja Pravilnika o ambalažnom otpadu (2006.) koji je uzrokovao smanjenje udjela PET ambalaže u sastavu otpada, a samim time i energetsku vrijednost otpada.

Dostizanjem novih europskih ciljeva Gradu Zagrebu spalionica otpada nije potrebna!

Zagrebački plan gospodarenja otpadom daje podatke i projekcije gospodarenja otpadom do 2025. godine, nije u skladu sa ciljevima koje je EU upravo usvojila. "Plan koji kao cilj do 2020. godine predviđa 50% recikliranog otpada, a u isto vrijeme za dostizanje tih mjera predviđa samo 4.5 milijuna eura nije realan" rekao je Marijan Galović, aktivist Zelene akcije, te dodaje kako je «nezamislivo da će se cilj od 50% uopće ikada doseći samo izgradnjom desetak novih reciklažnih dvorišta». Za postizanje tog cilja, uz naplatu odvoza otpada prema količini, nužno je uvesti i prikupljanje otpada od vrata do vrata sa odvojenim prikupljanjem organskog otpada, reciklirajućih materijala te otpada koji se ne može više reciklirati ili ponovno upotrijebiti. Grad Zagreb takvo je rješenje odbio kao preskupo, bez prethodnih analiza. Rješenje goruće problematike otpada nije spalionica - prljava investicija vrijedna 170 milijuna eura, već kvalitetan i ekološki prihvatljiv sustav gospodarenja otpadom.

«Umjesto da se ulaže u ekološki prihvatljivije metode gospodarenja otpadom, nadležni u Gradskom poglavarstvu planiraju opteretiti Grad skupom spalionicom koja će onečišćavati okoliš štetnim emisijama i opasnim pepelom narednih 20 godina» zaključuje Jagoda Munić, predsjednica Zelene akcije.