Dan planeta Zemlje ove se godine poklapa s parlamentarnim izborima, što je podsjetnik na sve prijašnje vlade koje su izabrane da nas štite, a nisu ambiciozno ni pravovremeno ponudile sustavna rješenja okolišnih kriza koje već dobrano osjećamo na našoj koži.
U 2024. očekujemo odlučno suočavanje s krizama i rad na pravim rješenjima umjesto nastavak “poslovanja po starome” i ignoriranja problema.
Jedan od prvih poteza buduće vlasti, koji će zrcaliti njihov stav prema okolišu, jest struktura nadležnog ministarstva i međusobni odnosi resora. Resor zaštite prirode i okoliša treba biti nadređen ostalim sektorima, a ne podređen gospodarstvu. U prošlom mandatu Vlada je izrazom "održivi razvoj" u nazivu mega-ministarstva greenwashala niz odluka, strategija i projekata koje se i dalje isključivo oslanjanju na fosilna goriva. Odluke poput proširenja LNG terminala, gradnje HES Kosinj i zatvaranja Plomina 2 tek 2033. godine, promašene su strategije u trenutku u kojem nas Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) upozorava da već svjedočimo promjenama klime koje su znanstvenici predviđali tek na kraju ovog stoljeća. Hrvatska, uz Češku i Mađarsku, spada među tri europske zemlje koje su najizloženije utjecajima klimatske krize.
Imamo svega desetljeće za pripremiti tranziciju u svim sektorima i postići energetsku neovisnost te zajednice i gradove otporne na trenutne i buduće krize. To je moguće jedino hitnim ulaganjima u lokalne obnovljive izvore energije, javni prijevoz, mjere energetske učinkovitosti, stvaranje energetskih zajednica te općenito širu promjenu navika koje osiguravaju kvalitetu života, a ne prelaze planetarne granice. Jedino ulaganje u takva sustavna rješenja će nam omogućiti prelazak na post-fosilno društvo.
Osim politika koji stavljaju fokus na ublažavanje klimatskih promjena, jednako je važno paralelno raditi na prilagodbi na porast temperature koji već osjećamo. Hrvatska Strategija prilagodbe klimatskim promjenama donesena je još prije tri godine, ali akcijski plan za provedbu strategije je izostao. Taj bi plan trebao ponuditi konkretne mjere i rokove za financiranje otpornosti općina, gradova, sela i otoka, kao i svih sektora.
Ove godine, tema Dana planeta Zemlje je 'Planet protiv plastike'. Hrvatska je kao obalna zemlja posebno izložena onečišćenju plastikom, a tome doprinose sustavno loše politike s fokusom na ušminkavanje posljedica umjesto sprječavanja uzroka. Pogoduje se određenim interesnim skupinama umjesto da se u obzir uzima šira društvena korist i javni interes. Hrvatska još uvijek nije implementirala Direktivu o jednokratnoj plastici i dobila je čak opomene. Sada na red dolazi i Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu koju su države članice EU-a, uključujući Hrvatsku, znatno razvodnile. To nam govori da će put do promjene zbog manjka političke volje biti dug iako su rješenja za sprječavanje nastanka otpada i ponovno uporabe nadohvat ruke.
Za kraj, svjedočimo širenju ratova i konflikata, a različite vrste okolišnih i društvenih kriza sve su teže za ignorirati. Dok, čini se uzaludno, čekamo odgovore od onih koji su najodgovorniji, ključno je kontinuirano nuditi građanima i zajednicama rješenja, kako lokalna i nacionalna, tako i praktična i filozofska, koja sami ili zajednički mogu poduzeti i kao pojedinci i zajednice postati otporniji. Civilno društvo i grassroots pokreti za okolišnu i društvenu pravdu, koji igraju tu važnu ulogu, potrebniji su nego ikada. Stoga se posebno nadamo da im buduća vlast neće dodatno otežati već poprilično tešku egzistenciju, bilo smanjivanjem sredstava za financiranje, strateškim tužbama protiv sudjelovanja javnosti, kriminalizacijom aktivizma ili drugim mjerama koje se nažalost već pojavljuju kao trendovi u europskim krugovima.
Naše sadržaje možete prenositi u integralnoj ili prerađenoj verziji uz navođenje organizacije Zelena akcija - pod uvjetima licence Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Ovo dopuštenje se ne odnosi na stock fotografije i embedane sadržaje drugih stvaratelja.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn