Europska komisija jučer je predstavila prijedlog novog zakonodavnog paketa o kružnom gospodarstvu (Circular Economy Package) koji bi trebao doprinijeti smanjenju otpada, uštedi energije i smanjenju potrošnje resursa do 2030 godine. Iako predstavljeni prijedlog državama članicama propisuje određene ciljeve, oni su premalo ambiciozni u odnosu na obećane te u odnosu na ciljeve i kvalitetne mjere koje je Europski parlament zatražio izglasavanjem Rezolucije o cirkularnoj ekonomiji u srpnju ove godine.
Nakon više od godinu dana otkako je nova Europska komisija (EK) pod vodstvom J.C. Junckera odbacila prijedlog prošle EK za razvoj cirkularne ekonomije i najavila još ambicioznije ciljeve (1), jučer je pogazila svoje obećanje i predstavila zakonodavni prijedlog čiji su ciljevi velikim dijelom slabiji od ciljeva i mjera predloženih od strane prošle EK (2). Osim toga, prijedlog ignorira niz kvalitetnih mjera koje je Europski parlament (EP) predložio izglasavanjem Rezolucije o cirkularnoj ekonomiji u srpnju ove godine (3). Slabiji ciljevi između ostalog znače manje smanjenje emisija stakleničkih plinova u odnosu na 2-4% svake godine što je predviđeno prošlim prijedlogom te puno manje od predviđenih 2 miljuna novih zelenih radnih mjesta (4). Stoga zahtijevamo od hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu da se u narednom procesu pregovora EK i EP o prijedlogu zakonodavnog paketa založe za ambicioznije ciljeve u skladu s izglasanom Rezolucijom o cirkularnoj ekonomiji.
Primjerice, što se ciljeva vezanih za otpad tiče, prijedlog EK odnosi se na izmjene direktiva koje između ostalog propisuju postizanje cilja odvojenog prikupljanja 65% otpada do 2030. godine (za Hrvatsku i još neke zemlje tolerira se do 2035.) te ograničenje od maksimalno 10% ukupne količine otpada koji se smije odlagati na odlagališta do 2030. Ti su ciljevi niži od onih predloženih Rezolucijom EP koji iznose 70% odvojeno prikupljenog otpada te ograničenje od maksimalno 5% ukupne količine otpada za odlaganje na odlagališta do 2030. Također, EK je ignorirala zahtjev EP za cilj smanjenja otpada od hrane za 30% između 2017. i 2025 te zahtjev za uvođenje cilja za ograničavanje spaljivanja otpada. Takvim neambicioznim prijedlogom EK stvara opasnost da neodgovorne države članice obvezu smanjenja odlaganja otpada iskoriste kao alibi za izgradnju novih spalionica i spaljivanje otpada (5), umjesto ulaganja u mjere prioritene hijerarhijom gospodarenja otpadom poput ulaganja u smanjenje potrošnje, ponovnu uporabu i recikliranje.
Zajedno sa mrežama Friends of the Earth Europe, EEB i Zero Waste Europe (6) zahtijevamo da EP inzistira da EK predloži još više ciljeve po pitanju smanjenja potrošnje resursa i održivog gospodarenja otpadom. Usprkos nedovoljnoj ambicioznosti, već su i ovi predloženi ciljevi, uz postojeće ciljeve do 2020. godine, dodatna poruka budućoj Vladi RH da je u RH potrebna temeljita transformacija iz postojećeg koncepta odlaganja i planiranog koncepta spaljivanja ka konceptu zero waste koji je je okolišno prihvatljiviji i jeftiniji te se može uspostaviti vrlo brzo (7). U potpunosti je neprihvatljivo trenutno odlaganje 85% otpada i recikliranje tek 15%, kao i prijedlog Plana gospodarenja otpadom do 2021. koji potiče proizvodnju velikih količina miješanog otpada i njegovo spaljivanje, a zanemaruje prioritetne korake u gospodarenju otpadom (8).
