Izašao bilten Zelenog telefona za listopad 2009.
- Organizacija
- Aktivnosti
- Baza znanja
Izašao bilten Zelenog telefona za listopad 2009.
Čitam kolumnu objavljenu u Globusu 30. listopada 2009. godine autora Denisa Kuljiša koji nikada nije dobio niti jednu nagradu ili priznanje, koji vjeruje da Nivesičina “Gola istina” i nije tako loša stvar i koji je osuđen zbog krivotvorenja, i ne vjerujem svojim očima, pa kolumnu čitam iznova. Dakle, Kuljiš nas Zagrepčane naziva uljuđenim Balkancima, a Zagreb provincijskim gnijezdom jer se protivimo gradnji garaže ispod HNK. Arhitekta Nenada Fabijanića naziva „profesorčićem i “bradatim prorokom” koji nije napisao nijednu knjigu, ali je nadrljao nekoliko članaka i pokupio bezbroj besmislenih priznanja kakva jedan drugome uvaljuju slični likovi“ i to sve zato jer je profesor Fabijanić iznio svoje negativno mišljenje o podzemnoj garaži ispod HNK. Kuljiša "fasciniraju bečki advokati u kraćim crnim kaputima staromodnog kroja koji nose najmodernije, upadljive crvene Mikli naočale, a nisu gej, nego vedar superioran bečki narod koji imaju osjećaj za tradiciju uronjen u modernost”. Taj spoj modernoga i tradicije Kuljiš – vidovnjak i Europejac, vidi na našem najljepšem trgu, Trgu maršala Tita. Široku praznu okolinu koja okružuje zgradu nacionalnog teatra stari arhitekti nisu bez razloga ostavili neizgrađenu. Prvotni projekt predviđao je daleko ambicioznije dimenzije zgrade, ali su graditelji zbog specifičnih karakteristika terena bili prisiljeni na izgradnju objekta užih gabarita. Stručnjaci upozoravaju da stoljetna zgrada plaća, ne samo ceh uobičajenog slijeganja tla kakav je karakterističan za zgrade starogradske jezgre, nego i prirodno poroznog tla, a još više nepredvidljivih udara podzemnih voda tj. potoka Tuškanac koji dolazi sa sjevera Frankopanskom ulicom i pronalazi put prema jugu u nekoliko vodotoka oko zgrade HNK.
Cijeli bilten možete pročitati klikom na link "opširnije" (niže) ili u PDF formatu ovdje:
Neslavna uvertira započetih geotehničkih radova koji su u mjesecu listopadu incidentno prekinuti probijanjem glavnog magistralnog cjevovoda (što je ostavilo središte grada bez pitke vode), prije svega ukazuje na brzopletost planera koji su i sami priznali da su se poslužili slabim kartografskim podacima. Dok se spominju loše mape, čak i pogrešno ucrtani kanali cjevovoda koji su doveli do poplavljivanja Trga, stručnjaci upozoravaju da prava iznenađenja tek slijede. Uz tehničke argumente protiv izgradnje podzemne garaže, struka urbanista i povjesničara umjetnosti upozorava na neprihvatljivost projekta iz aspekta zaštite Lenucijeve potkove kao najvećeg urbanističko-arhitektonskog spomenika kulture historicizma, kojeg je Trg maršala Tita, poznat i po nazivu Kazališni trg istaknut i važan dio. Zagrebačka Potkova uživa najviši stupanj zaštite, što znači da je zakonski jedina dopuštena intervencija restauracija ili pažljiva i nadzirana obnova njezinih sastavnih dijelova, kao što su zgrade, perivojni parteri ili pješačke površine. Ali što “primitivni Balkanci znaju”.
Jedan od glavnih urbanista grada Beča u vrijeme gradnje garaže uz Opernhaus, Hannes Swoboda kaže kako „njegova uprava u današnje doba u Beču ne bi gradila podzemne garaže u središtu grada, da su onda znali što znaju danas“. G. Swoboda također kaže kako je „nužno osigurati što više pješačkih zona i to gradnjom parkirališnih mjesta uz središte, tako da građani lako mogu doći u centar javnim prijevozom koji treba ubrzati. Manje garaže u centru da, ali načelno one nisu dobre jer privlače automobile i ako već postoje, trebale bi imati vrlo visoku cijenu parkiranja“. Kad bi radio u vodstvu Zagreba, kaže, „prvo bi riješio teški promet u središtu kako bi se dobilo više slobodnog prostora i kako bi centar grada disao, te bi željeznicu stavio u službu gradskog javnog transporta, poput bečkog S-Bahna“.
I opet što “primitivni Balkanci”znaju! Središte Zagreba "nastanila je sirotinja i štakori, a svaki drugi dućan izlijepljen je plakatima za narodnjačke koncerte" (moram priznati kako niti jedan takav plakat nisam vidjela u centru, a radim u Frankopanskoj).
Čitam tako ponovo i ponovo članak i onda mi odjednom sine - Stvar je u liftu! Naime, podzemna garaža ispod bečke Opere ima lift. Ako ideš na predstavu, ostaviš auto dolje pa se liftom digneš na esplanadu, i tako se nekima «olakša» odlazak u kazalište, naravno ako se uopće odlazi u kazalište jer kako se gledaju narodnjački plakati po centru, pojavila se sumnja u europejstvo.
U pisanju ovog teksta koristili smo članke iz različitih medija
Dokumenti
Bilten Zelenog telefona, listopad 2009.
Naše sadržaje možete prenositi u integralnoj ili prerađenoj verziji uz navođenje organizacije Zelena akcija - pod uvjetima licence Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Ovo dopuštenje se ne odnosi na stock fotografije i embedane sadržaje drugih stvaratelja.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn