180 milijuna eura poreznih obveznika, predviđenih za proširenje krčkog LNG terminala, treba usmjeriti u obnovljive izvore energije, uštedu energije i direktnu pomoć građanima za ublažavanje trenutne krize.
- Organizacija
- Aktivnosti
- Baza znanja
180 milijuna eura poreznih obveznika, predviđenih za proširenje krčkog LNG terminala, treba usmjeriti u obnovljive izvore energije, uštedu energije i direktnu pomoć građanima za ublažavanje trenutne krize.
Poruka je to koju su aktivisti i aktivistkinje Zelene akcije odaslali danas uoči sjednice Vlade RH. Ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu postavili su transparent s natpisom Ne možemo jesti plin! Širenje LNG-a nije rješenje!.
“Umjesto da zgrabi priliku i krene na pravi put koji će omogućiti bolji život ljudima u ovoj zemlji, Vlada je odabrala pravac usmjeren isključivo na fosilna goriva i zaradu plinske industrije”, izjavila je Marija Mileta iz Zelene akcija.
LNG terminal nije kratkoročno ni dugoročno rješenje energetske krize. Neće nas “spasiti” ove pa vjerojatno ni sljedeće zime jer je za realizaciju njegova proširenja potrebno oko godinu i pol dana. Dugoročno, štetno je i neisplativo ulagati u infrastrukturu na fosilna goriva s obzirom na klimatsku krizu čije je ublažavanje hitno.
“Vlada obmanjuje javnost o “spasonosnom” LNG terminalu jer trenutni zakup terminala od strane hrvatskih tvrtki, HEP-a i INA-e, zadovoljava tek 18 posto hrvatskih potreba”, pojasnila je Mileta.
Dodatno, glavna je svrha ovog terminala opskrba plinom drugih zemalja poput Mađarske, Slovenije i Slovačke, što je i sam ministar Filipović rekao. “No, što je sa stanovnicima Hrvatske? Koju smo direktnu korist imali od ovog terminala? Izvjesno je, prema navodima stručnjaka, da cijena plina neće padati”, rekla je Mileta.
Ogromnu količinu novca planiranu za proširenje terminala, a djelomično iz državnog proračuna, treba usmjeriti u prava rješenja za energetsku neovisnost kao što su obnovljivi izvori energije, zelene tehnologije koje mogu brže zamijeniti plin za grijanje, kao i mjere štednje energije. “Moramo se maknuti s ruskih fosilnih goriva, to je jasno, ali i svih ostalih zbog klimatske krize. A zamjena jednog izvora drugim ne znači neovisnost jer smo i dalje ovisni o nekome”, kazala je Mileta.
Novi plan Europske komisije za napuštanje uvoza nafte i plina iz Rusije, tzv. RePower EU, iz kojeg Vlada RH planira financirati dio proširenja terminala, predviđa 300 milijardi eura za cijelu Europu i to prije svega za obnovljive izvore energije.
“U skoro nijednoj najavi Vlade nema spomena ulaganja u obnovljive izvore energije iz novog Plana Komisije, već je isključivo usmjerena na LNG terminal i širenje plinovoda”, komentirala je Mileta te dodala: “Tragično je da Vlada ovu energetsku krizu koristi za navodnu i upitnu zaradu, dok, primjerice, španjolska vlada oporezuje dobit tvrtki koje profitiraju od energetske krize kako bi subvencionirala javni transport”.
U sadašnjem kaotičnom stanju gdje Vlada, navodno, ne zna što se događa u državnoj tvrtci INA-i, teško je povjerovati kako će nas izbaviti iz krize. “Hrvatska trenutno nije ni približno glavni zakupac LNG terminala niti se putem njega zadovoljavaju potrebe cijele zemlje, a Vlada želi udvostručiti njegove kapacitete. No, pitanje je za koga i pod koju cijenu - onu klimatsku, ekonomsku i ljudsku?”, zaključila je Mileta.
Naše sadržaje možete prenositi u integralnoj ili prerađenoj verziji uz navođenje organizacije Zelena akcija - pod uvjetima licence Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Ovo dopuštenje se ne odnosi na stock fotografije i embedane sadržaje drugih stvaratelja.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn