Projekt Zeleni pojas Velebit je započeo 2001. godine u suradnji Zelene akcije i WWF-a, kao dugoročna inicijativa za pokretanje zaštite prirode i ruralnog razvoja na širem području Velebita, uključujući slivove rijeke Like, Gacke i Krbave te velebitski planinski masiv i podvelebitski kanal.
Projekt Zeleni pojas Velebit je započeo 2001. godine u suradnji Zelene akcije i WWF-a, kao dugoročna inicijativa za pokretanje zaštite prirode i ruralnog razvoja na širem području Velebita, uključujući slivove rijeke Like, Gacke i Krbave te velebitski planinski masiv i podvelebitski kanal. Zelena akcija je na području Velebita počela djelovati kroz kampanju "S.O.S za Velebit" protiv termoelektrane u Lukovom Šugarju. WWF je napravio studiju o vrijednosti šuma u Sredozemlju u suradnji sa Šumarskim institutom Jastrebarsko u kojoj je Velebit prepoznat kao jedno od 10 najvažnijih šumskih područja u Sredozemlju (2000.). Temljem toga potpisano je pismo namjere s Ministarstvom zaštite okoliša i prostornog uređenja 2001. godine, nakon čega je napravljena analiza trenutnog stanja prirode i njene ugroženosti te prijedlog akcijskog plana zaštite prirode i održivog razvoja. Povrh toga, potiču se mali projekti održivog razvoja, kao što su proizvodnja meda i ljekovitog bilja, ekoturizam, gospodarenje otpadom, a u budućnosti bi trebali služiti kao primjeri sličnim projektima i u drugim područjima.
Zeleni pojas Velebit pokriva površinu oko 4100 km2, a obuhvaća područje oko Velebita u 2 županije. Veći dio pripada Ličko-senjskoj županiji s općinama: Brinje, Vrhovine, Perušić, Karlobag, Lovinac, Udbina i Gračac i gradovima: Senj, Otočac i Gospić; a manji dio je dio Zadarske županije s općinama Starigrad i Jasenice i gradom Obrovcem.
Zeleni pojas Velebit obuhvaća visoko vrijedne prirodne znamenitosti (izuzetna staništa, velika brojnost vrsta, visok endemizam, jedinstvena podzemna slatkovodna ekologija, itd.), koje su u vezi s složenim krškim sustavom rijeka Like, Gacke i Krbave, koje ponirući pod Velebit i druge podzemne sustave ponovno izviru na površinu bilo na kopnu bilo u more Velebitskog kanala. Socio-ekonomski kriteriji su također bili važni u određivanju granica koje obuhvaća Zeleni pojas Velebit.
Cilj projekta Zeleni pojas Velebit je postići održivo gospodarenje prirodnim i kulturnim dobrima šireg područja Velebita, kroz uspostavljanje mreže zaštićenih područja i prirodnih koridora koji povezuju zaštićena područja te poticanja društvenih, ekonomskih i kulturnih aktivnosti koje mogu dovesti do održivog razvoja ovog područja.
Najveći problemi zaštite okoliša i prirode u Zelenom pojasu Velebit također negativno utječu i na ljudsko zdravlje. To su: nedostatak plana gospodarenja otpadom, nedostatak kanalizacijskog sustava i nepročišćavanje otpadnih voda, šumski požari, gradnja novih prometnica, izgradnja hidroelektrana, divlja gradnja u obalnoj zoni i sklonost prema prekomjernom iskorištavanju prirodnih resursa zbog neprikladnih planova gospodarenja (npr. izgradnja novih šumskih cesta, lov i krivolov). Dodatni problem predstavljaju minska polja preostala iz Domovinskog rata. Ta područja se više ne koriste u poljoprivredi, pa nestaju staništa kao što su livade i travnjaci, šumarske aktivnosti su prekinute, pa se javlja problem u kontroli šumskih požara, a često uzrokuju pogibiju ne samo ljudi nego i većih životinja.
U ovom području nužna je zaštita prirode i pravilno (održivo) gospodarenje prirodnim dobrima, kao što su voda, tlo, krajolik i biološka raznolikost, kako bi ta dobra bila osnovica razvoja. Želimo očuvati jedinstveni krški sustav u ovom području za buduće generacije i na dobrobit svih. Jedna od glavnih aktivnosti projekta je poticanje održivog razvoja kroz konkretne gospodarske aktivnosti na terenu koje dugoročno mogu pokrenuti razvoj kraja uz očuvanje prirodnih dobara. To su: seoski i eko-turizam, proizvodnja tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda, organska poljoprivreda, proizvodnja suvenira, i slično.
Naše sadržaje možete prenositi u integralnoj ili prerađenoj verziji uz navođenje organizacije Zelena akcija - pod uvjetima licence Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.
Ovo dopuštenje se ne odnosi na stock fotografije i embedane sadržaje drugih stvaratelja.
Design & development: Slobodna domena Zadruga za otvoreni kod i dizajn