O kampanji Srđ je naš

Od 2006. godine, lokalne udruge (udruge Domovina, Društvo prijatelja prirode (DUB), Baština i Eko Omblići) ukazivale su na problem planova pretjerane izgradnje na brdu Srđ poviše Dubrovnika, a pod krinkom izgradnje golf terena. Iste godine navedene udruge su podnijele zahtjev tada nadležnom Ustavnom sudu o ocjeni zakonitosti izmjene prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije kojom je projekt apartmanizacije Srđa narastao za tri puta (sa početnih 100 ha na 310 ha površine) te je sud nakon 8 godina ukinuo nezakonite izmjene.

Međutim, to nije rezultiralo ukidanjem izdanih dozvola za projekt već se on nastavio razvijati u povećanom opsegu iz 2006. godine. Inicijativa Srđ je naš i udruge iz inicijative uporno su ukazivale na mnoge manipulacije procedurama koje su išle na korist investitoru, a na štetu lokalne zajedice i građana. Korištenje pravnih instrumenata jedan je od bitnih elemenata kampanje Srđ je naš i u tome je inicijativa imala i ima svesrdnu podršku pravnog tima Zelene akcije.

U sklopu kampanje, 2013. godine je organizirano i prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma o pitanju apartmanizacije Srđa. U prikupljanje potpisa krenulo se u trenutku kad je referendum kao instrument bio još relativno nepopularan, naročito na lokalnoj razini, zbog izričito restriktivnih uvjeta za njegovo raspisivanje na zahtjev građana. Unatoč tim ograničenjima Inicijativa SJN uspješno je prikupila potrebne potpise te je zahvaljujući tome rapisan jedan od prvih referenduma na zahtjev građana u Republici Hrvatskoj (jedini referendum iniciran potpisima građana prije dubrovačkog bio je slučaj opoziva jednog općinskog načelnika). Iako nije bio zakonski obvezujući referendum je pokazao prevladavajuće protivljenje lokalne zajednice predloženom projektu (84,15% protiv projekta od 31,5% izašlih birača). Unatoč rezultatima referenduma i očitom protivljenju lokalne zajednice projekt je nastavljen te su u 2013. godini usvojene odluke bitne za njegov nastavak - rješenje o prihvaljivosti za okoliš i urbanistički plan uređenja.

Uz pomoć Zelene akcije, inicijativa Srđ je naš osporila je zakonitost rješenja o prihvatljivosti za okoliš (2016. godine) te nastavlja s pravnom bitkom radi konačnog zaustavljanja ovog štetnog projekta. Iako je projekt problematičan i štetan iz više razloga kao glavne je moguće istaknuti slijedeće:

• Ekološka bomba iznad glava Dubrovčana_ki

Velike količine vode i pesticida potrebne za održavanje pratećih golf terena predstavljaju nerazumno trošenje resursa (voda) i nepotrebno zagađivanje okoliša (pesticidi). Kada se uzme u obzir da je teren brda Srđ krškog sastava, opravdano se bojati mogućeg nekontroliranog ispuštanja zagađenja u okoliš.

• Apartmanizacija pod krinkom golfa

Naime, iako se projekt mahom reklamira kao projekt golfa na Srđu, s golfom ima malo veze. Na površini od 350 hektara (310 hektara golf resorta + turistička naselja i naselje Bosanka), planira se izgradnja koja zauzima 468 101 m2 za smještaj građevina odnosno koja iznosi 121 998 m2 tlocrtne površine. Ilustracije radi, najveće dubrovačko naselje Nova Mokošica, u kojoj živi između 8000 i 10 000 ljudi, sastoji se od stambenih zgrada u kojima ukupna površina stanova iznosi 103 321m2. Uz ovo treba imati na umu i napomenu da je Mokošica naselje visokogradnje (neboderi) dok bi silna izgradnja na Srđu bila prostorno raširena. Golf se podmeće da bi se u njegovoj sjeni izgradili novi smještajni kapaciteti tamo gdje ih se inače nikad ne bi smjelo izgraditi.

• Stotine godina za Dubrovnik i par godina za “Dubrovnik 2”

Prevelika izgradnja imala bi za posljedicu trenutačno značajno povećanje broja stanovnika/posjetitelja u Dubrovniku sa posljedičnim opterećenjem na ionako lošu gradsku infrastrukturu. Sociološki, demografski i kulturološki učinci ne uzimaju se u obzir mimo pojednostavljene financijske računice i nikad dokazanih financijskih koristi za grad Dubrovnik. Nije nebitno napomenuti da se golf-resorti planiranog tipa razvijaju kao zatvorene zajednice (eng. gated community), što bi utjecalo na daljnu socijalnu stratifikaciju dubrovačkog stanovništva. Stotine godina organskog rasta urbane strukture Dubrovnika, po kojoj je i svjetski poznat, ugrožava se instant izgradnjom grada iznad Grada.

• Srđ – posljednji dubrovački prostorni resurs

Zbog specifične geografske konfiguracije prostora na kojem se smjestio grad Dubrovnik, brdo Srđ predstavlja posljednji neiskorišteni prostor na kojem Dubrovnik eventualno može planirati svoje proširenje. Od strateške je važnosti zadržati kontrolu nad tim prostorom kako bi se mogle zadovoljiti javne potrebe i razvoj grada Dubrovnika.

• Infrastruktura – javni novac za privatni profit

Područje platoa Srđa građevinski je nepripremljeno područje. To znači da je za svu komunalnu infrastrukturu koju je potrebno izgraditi potrebno dovesti priključke do obuhvata zahvata (koji se nalazi na 400 metara nadmorske visine). Trošak izgradnje, ali i održavanja te infrastrukture, platiti će se iz javnih sredstava. Investitor će samo djelomično financirati izgradnju infrastrukture unutar obuhvata zahvata.