Pristup informacijama o okolišu i sudjelovanje javnosti u zaštiti okoliša

ČETVRTA MINISTARSKA KONFERENCIJA

``OKOLIŠ ZA EUROPU"

Aarhus, Danska

23. - 25. lipanj 1998 .

 

KONVENCIJA O PRISTUPU INFORMACIJAMA,

SUDJELOVANJU JAVNOSTI U DONOŠENJU ODLUKA I

PRISTUPU PRAVOSUĐU U PITANJIMA OKOLIŠA

 

UJEDINJENI NARODI

EUROPSKA EKONOMSKA KOMISIJA

 

Izdavač: Zelena akcija

Uredili: Vladimir Lay i Snježana Mihinica

Prijevod: Snježana Mihinica

 

Konvencija je prevedena u sklopu međunarodnog projekta:

``Independent Assessment with regard to the Implementation of UN/ECE Guidelines on Access to Environmental Information and Public Participation in Environmental Decision-Making"

(``Neovisna procjena implementacije Smjernica Europske ekonomske komisije pri Ujedinjenim narodima, o pristupu informacijama o okolišu i sudjelovanju javnosti u donošenju odluka o okolišu")

Sredstva za projekt odobrio:

Regional and Environmental Center for Central and Eastern Europe (REC), Hungary.

veljača, 1999.

 

 

EUROPSKA EKONOMSKA KOMISIJA

ODBOR  ZA POLITIKU ZAŠTITE OKOLIŠA

 

Četvrta ministarska konferencija

``Okoliš za Europu"

Aarhus, Danska, 23-25. lipanj 1998.

 

KONVENCIJA O PRISTUPU INFORMACIJAMA, SUDJELOVANJU JAVNOSTI U DONOŠENJU ODLUKA I PRISTUPU PRAVOSUĐU U PITANJIMA OKOLIŠA*

*završni tekst podržan od strane Odbora za politiku zaštite okoliša na posebnoj sjednici 16-18. ožujka 1998., za usvajanje na Ministarskoj konferenciji ``Okoliš za Europu"

 

Potpisnice ove Konvencije,

Pozivajući se na načelo 1 Deklaracije o ljudskom okolišu iz Stockholma,

Pozivajući se također na načelo 10 Deklaracije o okolišu i razvoju iz Ria,

Pozivajući se nadalje na rezolucije 37/7 od 28. listopada 1982. i 45/94 od 14. prosinca 1990. Opće skupštine na Svjetsku povelju za prirodu, o potrebi osiguranja zdravog okoliša za dobrobit čovjeka,

Pozivajući se na Europsku povelju o okolišu i zdravlju usvojenom na Prvoj europskoj    konferenciji o okolišu i zdravlju od strane Svjetske zdravstvene organizacije u Frankfurtu na Maini, Njemačka, 8. prosinca 1989.,

Potvrđujući potrebu za zaštitom, očuvanjem i poboljšanjem stanja okoliša kako bi se osigurao održivi i okolišu naklonjen razvoj,

Potvrđujući da je odgovarajuća zaštita okoliša od temeljnog značaja za dobrobit čovjeka i uživanje osnovnih ljudskih prava, uključujući pravo na sam život,

Potvrđujući također , da svaka osoba ima pravo živjeti u okolišu pogodnom za njegovo ili njezino zdravlje i dobrobit, i dužnost, kako pojedinačnu tako i u zajednici s drugima, da štiti i unaprijeđuje okoliš u korist sadašnjih i budućih naraštaja,

Smatrajući da, građani da bi mogli ostvariti to pravo i izvršiti navedenu dužnost, moraju imati pristup informacijama o okolišu, imati pravo sudjelovati u donošenju odluka o okolišu i  imati pristup pravosuđu u pitanjima okoliša, te potvrđujući glede toga građani trebaju pomoć da bi ostvarili svoja prava,

Potvrđujući da, olakšani pristup informacijama i sudjelovanje javnosti u donošenju odluka na području okoliša, jača kvalitetu i provedbu odluka, pridonosi javnoj svijesti o pitanjima okoliša, pruža mogućnost javnosti da izrazi svoju zabrinutost i omogući nadležnim tijelima da povedu računa o tome,

Namjeravajući stoga unaprijediti odgovornost i transparentnost  u odlučivanju i ojačati podršku javnosti u odlučivanju o okolišu,

Potvrđujući potrebu transparentnosti u svim segmentima vlade i pozivajući zakonodavna tijela da ugrade principe ove Konvencije u  svoje postupke,

Potvrđujući također da javnost treba biti upoznata s postupcima sudjelovanja u donošenju odluka o okolišu, imati slobodan pristup istima i znati ih primjenjivati,

Potvrđujući nadalje važnost uloge koju građani, nevladine organizacije i privatni sektor mogu igrati u zaštiti okoliša,

Želeći promicati obrazovanje za okoliš širenjem razumijevanja okoliša i održivog razvoja i poticati širu javnost na sudjelovanje i odlučivanje glede okoliša i održivog razvoja,

Imajući u vidu, važnost korištenja medija, elektronskih i drugih budućih oblika komunikacije,

Potvrđujući važnost potpunog integriranja problematike okoliša u vladine odluke i     dosljedno tome, potrebe nadležnih tijela da raspolažu točnim, cjelovitim i najnovijim informacijama o okolišu,

Potvrđujući da nadležna tijela drže informacije o okolišu u interesu javnosti,

Uzimajući u obzir da djelotvorni sudbeni mehanizmi trebaju biti dostupni javnosti, uključujući i organizacije, kako bi njihova zakonska prava bila zaštićena i zakon proveden,

Imajući u vidu važnost pružanja odgovarajuće informacije o proizvodu koja potrošačima omogućuje ekološki izbor,

Potvrđujući zabrinutost javnosti o namjernom puštanju genetski izmjenjenih organizama u okoliš i potrebi za povećanom transparentnošću i većim sudjelovanjem javnosti u procesima odlučivanja glede istog,

Uvjerene da će provedba ove Konvencije pridonijeti jačanju demokracije na području Europske ekonomske komisije Ujedinjenih naroda (UN ECE),

Svjesne uloge koju s tim u vezi igra Europska ekonomska komisija i pozivajući se između ostalog na Smjernice Europske ekonomske komisije o pristupu informacijama  o okolišu i sudjelovanju javnosti u donošenju odluka o okolišu, podržanih u  Ministarskoj deklaraciji usvojenoj na Trećoj ministarskoj konferenciji ``Okoliš za Europu" u Sofiji, Bugarska, 25. listopada 1995.,

Vodeći računa o relevantnim odredbama Konvencije o Procjeni utjecaja na okoliš u prekograničnom kontekstu (Espoo, Finska, 25. veljača 1991), i Konvencije o prekograničnim utjecajima industrijskih nesreća i Konvencije o zaštiti i uporabi graničnih vodotokova i međunarodnih jezera, obje donijete u Helsinki, 17. ožujka 1992, i drugih regionalnih konvencija,

Svjesne da će usvajanje ove Konvencije pridonijeti daljnjem jačanju procesa ``Okoliš za Europu" i rezultatima Četvrte ministarske konferencije u Aarhusu, Danska, u lipnju 1998,

Sporazumjele su se kako slijedi:

ČLANAK: 1 - 10, 11 - 22

Dodatak I i Dodatak II

Zelena akcija je krajem1998. krenula sa međunarodnim projektom "Neovisna procjena primjene UN/ECE smjernica o pristupu informacijama o okolišu i sudjelovanje javnosti u donošenju odluka o okolišu", koji se paraleno odvijao u još pet zemalja srednje i istočne Europe (Bugarska, Češka, Estonija, Makedonija i Rusija). Naknadno su se u projekt uključile Grčka i Španjolska. Financijska potpora osigurana je od strane Regionalnog centra za zaštitu okoliša iz Mađarske.
Projekt se bazira na neovisnoj procjeni stanja pristupa informacijama o okolišu i sudjelovanja javnosti u zaštiti okoliša u svakoj od navedenih zemalja ovisno o njihovim specifičnim geografskim, povijesno-kulturalnim i socijalnim prilikama. Završni izvještaj koji je objedinio rezultate istraživanja iz svih uključenih zemalja je prezentiran na četvrtoj ministarskoj konferenciji u Aarhusu, u lipnju ove godine gdje se je potpisala Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u donošenju odluka i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša. Na posebnoj NGO Session kojoj su prisustvovali i ministri zaštite okoliša, međunarodni koordinator ovog projekta dobio je pet minuta (!) da izvjesti nazočne o stanju stvari u zemljama sudionicima projekta.

U Hrvatskoj je Zelena akcija izvršila anketno istraživanje na temu pristupa informacijama o okolišu i sudjelovanja javnosti u zaštiti okoliša. Upitnik je odaslan na preko 100 različitih adresa uključujući relevantne državne institucije (DUZPO, ministarstva), županijske i gradske odjele za zaštitu okoliša, tvrtke koje su certificirane prema ISO 14000 i 9000 te tvrtke koje su dobile znak zaštite okoliša. Određena pitanja odaslana su i na dvadesetak NVO-a koje se bave zaštitom okoliša. Ukupno je odgovorilo preko 40 predstavnika. Većina nije odgovorila u traženom vremenu no  pristigli odgovori su uglavnom zadovoljavajući. Ključna institucija zadužena za zaštitu okoliša u Hrvatskoj - Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, poslala je svoje odgovore točno nakon tri mjesesca!
Početkom svibnja organiziran je okrugli stol na istraživanu temu, u suradnji s novoosnovanim Zborom novinara za okoliš, gdje su prezentirani rezultati anketnog istraživanja. Također, doneseni su zaključci koji su trenutni odraz situacije u Hrvatskoj. U nastavku možete pročitati spomenute zaključke.

 

Zaključci sa okruglog stola: "Pristup informacijama o okolišu i sudjelovanje javnosti u donošenju odluka o okolišu u Hrvatskoj."

1. Na temelju provedenog anketnog istraživanja može se zaključiti da različiti akteri u zaštiti okoliša u Hrvatskoj različito ocijenjuju stanje pristupa informacijama o okolišu kao i sudjelovnje javnosti u donošenju odluka o okolišu.
Tako vladine institucije u načelu ocijenjuju da je pristup informacijama o okolišu i sudjelovanje javnosti u donošenju odluka o okolišu dobro. Predstavnici županijskih i gradskih odjela za zaštitu okoliša, tvrtki i NVO-a smatraju da je postojeće stanje glede pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti slabo. Dapače, mišljenja su da je pristup informacijama o okolišu pravno zajamčen, ali se u praksi teško ostvaruje.

2. Svi ispitanici i sudionici okruglog stola se slažu da za poboljšanje pristupa informacijama o okolišu potrebno je poticati zanimanje građana za informacijama, s time da nije jasno tko i kako bi to trebao inicirati i dalje nositi.
Postojeće stanje baza podataka je zabrinjavajuće budući da nema sustavnih evidencija o okolišu, a DUZPO kao ključna institucija u Hrvatskoj u procesu informiranja javnosti o okolišu, još do sada nije izdao godišnje izvješće o zaštiti okoliša, a koje je zakonski dužan to učiniti.
Slijedi da predstoji kvalitetno uređivanje baza podataka koje bi se stalno ažurirale i bile međusobno (intersektorski) povezane, te dostupne svim zainteresiranim putem elektronskih medija. Predstavnici tvrtki naglasili su da kontinuirano prikupljaju sve releventne informacije i redovito ih šalju u različite državne strukture, no gdje svi ti podaci završavaju i zašto ih se objedinjene ne publicira, još uvijek je nejasno.

3. Novinari su naglasili da im se često uskraćuju informacije o okolišu te da teško dolaze do korektnih podataka. Iz tog razloga se zauzimaju za stvaranje vlastitog dokumentacijskog centra koji bi pridonio objektivnijem i stručnijem novinarstvu.

4. Većina ispitanika i sudionika okruglog stola smatra da je obavještavanje DUZPO o problemima onečišćenja okoliša i mjerama koje se poduzimaju nedostatno, s izuzetkom časopisa "Okoliš" koji je od većine ocijenjen pozitivno, međutim to nikako nije dovoljno.

5. Ispitanici i sudionici okruglog stola se u većini slučajeva slažu da su NVO-e najviše napravile u promociji sudjelovanja javnosti u zaštiti okoliša.
Iz toga se može zaključiti da NVO i dalje trebaju vršiti stalni pritisak na odgovorne strukture vlasti kao i animirati građane na aktivnije sudjelovanje u zaštiti okoliša.

 

natrag na početnu stranicu