FacebookTwitterYoutubeFlickrInstagramRss
Članak

Puno retorike, malo akcije – politika krizu bioraznolikosti ne shvaća dovoljno ozbiljno Vijest

Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibanj Međunarodnim danom bioraznolikosti, a u Hrvatskoj se na isti datum obilježava i Dan zaštite prirode. Stoga i Zelena akcija koristi ovu prigodu da još jednom skrene pozornost javnosti na duboku krizu u kojoj se bioraznolikost i priroda danas nalaze, ali i na zabrinjavajući izostanak ambicija da se poduzmu konkretni koraci kako bi se tu krizu prevladalo.
Bioraznolikost_1

O alarmantnom stanju bioraznolikosti danas najbolje govore procjene da su se u posljednjih 40-ak godina populacije divljih vrsta smanjile za 60 posto, dok jednom milijunu vrsta prijeti izumiranje. Međuvladina znanstveno-politička platforma o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) procjenjuje da na globalnoj razini vrste danas izumiru nekoliko desetaka do nekoliko stotina puta brže u odnosu na prosjek tijekom zadnjih 10 milijuna godina te da se, unatoč svim do sada poduzetim mjerama, brzina izumiranja i dalje povećava.

Iako sve relevantne institucije načelno priznaju ozbiljnost ovog problema te ne manjka retorike o potrebi njegovog hitnog rješavanja, konkretne akcije na žalost još uvijek uvelike izostaju, a ogroman problem predstavlja i kronični nedostatak financijskih sredstava u sektoru zaštite prirode. Brojne analize konzistentno pokazuju da nedostatno financiranje predstavlja jednu od glavnih prepreka pravilne implementacije glavnog mehanizma za zaštitu prirode na razini EU, ekološke mreže Natura 2000.

Europska komisija je prošle godine predstavila Strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030. godine koja na ovom području postavlja vrlo ambiciozne ciljeve, te predviđa ulaganja od 20 milijardi eura godišnje u sektor zaštite prirode. Ambicije koje su na tom području države članice do sada pokazale ne ostavljaju međutim puno prostora za optimizam da će ti ciljevi biti ostvareni. Naime, mnoge članice EU-a upravo su u procesu propuštanja jedne od ozbiljnijih prilika da iskoriste EU sredstva koja im stoje na raspolaganju kako bi povećale financiranje zaštite prirode i bioraznolikosti.

Konkretno, radi se o EU Mehanizmu za oporavak i otpornost (RRF) teškom 672.5 milijardi eura. Kako bi povukle sredstva iz ovog Mehanizma, države članice su morale pripremiti nacionalne planove oporavka i otpornosti (NPOO), unutar kojih su minimalno 37 posto sredstava trebale predvidjeti za investicije koje pridonose borbi protiv klimatskih promjena, uključujući i ulaganja u prirodu i bioraznolikost.            

Analiza NPOO-a deset država članica iz srednje i istočne Europe (Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) pokazala je kako ove države u prosjeku u projekte izravne zaštite/obnove prirode planiraju uložiti manje od 0.3 posto raspoloživih sredstava. Hrvatska se s predviđenih 0.5 posto sredstava (32.65 milijuna od 6.3 milijardi eura) tako po ovom pitanju našla među „ambicioznijim“ članicama. Osim ovih zanemarivih ulaganja u sektor zaštite prirode, analizirani NPOO-i sadrže i čitav niz projekata čija bi implementacija mogla imati štetne posljedice po prirodu i bioraznolikost, što uključuje i neke projekte namijenjene borbi protiv klimatskih promjena. Navedenu su analizu proveli EuroNatur i CEE Bankwatch u sklopu projekta „Green Recovery“, financiranog od fondacije MAVA, a u izradi je sudjelovala i Zelena akcija.

S obzirom na ozbiljnost problema gubitka bioraznolikosti, jasno je da je hitno potrebno povećati ulaganja u sektor zaštite prirode te da se prilike poput RRF-a više ne smiju propuštati. No trajno rješavanje ovog problema neće biti moguće bez fundamentalne transformacije trenutnog ekonomskog modela koji zahtjeva konstantni ekonomski rast, što posljedično dovodi do sve većeg pritiska na prirodne resurse, uključujući i bioraznolikost. Bez takvog korjenitog zaokreta, dugoročno se ne piše dobro ni ljudima ni prirodi.


21.05.21. 13:13