2005. godine u Hrvatskoj je zacrtan sustav po kojem bi se miješani otpad iz kućanstava prevozio u centre za gospodarenje otpadom. Tamo bi se veći dio pripremao za spaljivanje, a manji reciklirao jer je definirana obveza od samo 20% recikliranja do 2020. godine. Danas, 10 godina kasnije, EU Direktive nalažu puno većih 50% odvojenog skupljanja i recikliranja, RH je na 15%, a Ministarstvo zaštite okoliša i velika većina gradova i općina i dalje se ponašaju u skladu sa zastarjelom koncepcijom i pasivno iščekuju stotine tisuća eura visoke penale. Naravno, njih će morati platiti građani, a mutni interesi će i dalje na neuređenom sustavu zarađivati milijune.
Osim obveza prema postojećim direktivama, Europska komisija u procesu je donošenja paketa cirkularne ekonomije kojim bi se još više unaprijedile obveze u korist prevencije nastanka, ponovne uporabe i recikliranja otpada. To je od Europske komisije u srpnju ove godine zatražio i Europski parlament izglasavši Rezoluciju o cirkularnoj ekonomiji koja traži još više ciljeve recikliranja (70%) i postupno ukidanje spaljivanja i odlaganja otpada.
Samo su pojedini gradovi i općine u RH uspostavom ekološkog sustava u drugi plan stavili političke igre i pogodovanja, a u prvi svoje građane i zaštitu okoliša. Najbolji primjer je Grad Prelog sa okolnim općinama koji je građanima omogućio lako dostupno odvajanje otpada i već sad ispunio ciljeve za 2020. te računi njegovih građana zbog penala neće morati rasti. Da se takav sustav preslika na ostale gradove i općine veličine Preloga već bi sada problem zbrinjavanja otpada u 90% RH bio rješen, dok bi ostali veći gradovi mogli preslikati uspješan sustav velikih gradova koje imamo u okolnim zemljama poput Italije i Slovenije.
Prezentaciju izloženu na konferenciji možete pogledati ovdje.
22.09.15. 10:20
