FacebookTwitterYoutubeFlickrInstagramRss
Članak

Što donose najnovije izmjene Zakona o ugljikovodicima? Vijest

U novim izmjenama Zakona nema eksplicitne zabrane ili moratorija na frakiranje odnosno frakturiranje (tzv. fracking) kao tehnologiju, ali se uvode odredbe koje onemogućuju masivno hidrauličko frakturiranje.
Dsc_2242

U novim izmjenama i dopunama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (nafta i plin), koje je Vlada RH nedavno uputila Hrvatskom saboru, prvenstveno se usklađuje zakonodavstvo RH sa zakonodavstvom EU zbog povrede nekoliko EU direktiva i neispunjavanja obaveza iz istih, posebno u pogledu neprenošenja pojedinih odrednica koje se odnose na sudjelovanje javnosti i transparentnost postupaka.

Dodatno, sukladno Preporuci Europske komisije (EK) od 22. siječnja 2014. o minimalnim načelima u pogledu istraživanja i proizvodnje ugljikovodika (poput plina iz škriljevca) primjenom postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida, u izmjenama Zakona uvodi se ograničenje utiskivanja vode u bušotinu. Za pojašnjenje, proces je takav da se voda pomiješana s pijeskom i kemikalijama ubrizgava pod visokim tlakom u bušotinu. Time se dobiva pukotina kroz koju izlaze prirodni plin, nafta i druge tvari. Također, uvodi se obveza investitora da postupa sukladno tehničkim standardima i normativima, a koji će se propisati posebnim pravilnikom.

To je zapravo jedina novost vezana uz “fracking” odnosno frakiranje u ovim izmjenama. Dakle, radi se o usklađivanju s minimalnim načelima odnosno standardima EU, s čime RH očigledno kasni, jer se u posljednjoj verziji Zakona taj stavak ne nalazi iako i AZU tvrdi kako su do srpnja 2014. godine države članice EU bile dužne implementirati Preporuku EK.  

Ukratko, kod ovih novih izmjena Zakona ne možemo govoriti o zabrani ili moratoriju na frakiranje općenito, ali je korak napred, pošto se sada u Zakonu određuje da se ne dopušta masivno hidrauličko frakturiranje – iako se to ne navodi eksplicitno – što je metoda frakiranja koja je najproblematičnija iz aspekta zaštite okoliša, klime i ljudskog zdravlja.

No, ostala istraživanja metodom frakiranja konvencionalnih i nekonvencionalnih ležišta (koja nisu nužno samo škriljevci) su i dalje dopuštena. S obzirom na klimatsku krizu i hitnost ublažavanja iste kroz transformaciju svih sektora, na što poziva i Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) kao najviše znanstveno tijelo UN-a, Zelena akcija traži zaustavljanje svih novih istraživanja i eksploatacije fosilnih goriva, što uključuje i sve metode frakiranja kao i druge tehnologije koje se koriste u tu svrhu.

Što je fracking odnosno frakiranje?

Postoji više vrsta frakiranja odnosno frakturiranja. Pri naftnim operacijama postoji razlika između frakturiranja i masivnog hidrauličkog frakturiranja konvencionalnih i nekonvencionalnih ležišta ugljikovodika kao što su šejlovi (engl. shale), tj. škriljavci. U Hrvatskoj se metoda frakiranja za proizvodnju nafte i plina koristi već više od 50 godina. Prema nacionalnoj agenciji za ugljikovodike (AZU), takvo frakturiranje se izvodi u propusnim ležištima te se zbog toga ne primjenjuju visoki tlakovi i velike količine vode kao kod masivnog hidrauličkog frakturiranja. Kako AZU navodi, u Hrvatskoj se masivno hidrauličko frakturiranje ne izvodi.  

Nadalje, Preporuku Europske komisije o minimalnim načelima eksploatacije ugljikovodika primjenom postupka hidrauličkog frakturiranja poput plina iz škriljevca do srpnja 2014. godine dužne su bile implementirati sve države članice EU koje svojim regulatornim okvirom isto i dozvoljavaju. Prema navodima AZU-a, RH se kao članica EU krajem 2014. godine unutar radne skupine koja se bavi pitanjima masivnog hidrauličkog frakturiranja iz škriljevca opredijelila da ne dozvoljava niti planira dozvoliti navedenu metodu frakturiranja, kao i većina članica EU. No, koliko je Zelena akcija pratila proces, navedenu preporuku Vlada RH tek sada prenosi u nacionalno zakonodavstvo.

Zelenoj akciji nije prihvatljiva niti jedna metoda frakiranja jer negativan utjecaj, primjerice na vodu, može imati i samo jedna bušotina.

Što je s novim koncesijama za istraživanje nafte i plina u RH?

Vlada RH je zadnje koncesije za istraživanje nafte i plina, koje su uključivale sjever Hrvatske te Moslavinu, Baniju, Kordun i jedno polje Dinarida, dodijelila ove godine usprkos protivljenju javnosti. Nakon toga nisu objavljeni novi natječaji za koncesije na ostatku Like, Dalmatinske zagore te Jadranskog mora. No, u međuvremenu je Vlada RH integrirala planove za daljnje istraživanje i eksploataciju nafte i plina u relevantne nacionalne energetske i klimatske strategije te time jasno iskazala namjeru za još jedan ciklus izdavanja dozvola za jug Hrvatske, uključujući Jadran.


02.12.20. 13:36