FacebookTwitterYoutubeFlickrInstagramRss
Članak

Novi EU klimatski cilj za smanjenje emisija i dalje nedovoljan Vijest

Europska komisija je u petak, 11. prosinca, postigla dogovor oko novog cilja EU-a za smanjenje emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. godine. Ta je odluka došla uoči obilježavanja pete godišnjice (12. prosinca) usvajanja Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.
Pariz

U sklopu Pariškog sporazuma se 197 zemalja obvezalo ograničiti porast globalne temperature na znatno ispod 2 °C u odnosu na predindustrijske razine, a s ciljem zadržavanja na 1,5 °C.

Međutim, nacionalna obećanja koja čine okosnicu Pariškog sporazuma nedovoljna su da bi se globalno zagrijavanje zadržalo unutar ovih temperaturnih pragova, a ne uzimaju u obzir pravičan udio odgovornosti država. Razvijene zemlje zakazale su u smanjenju emisija stakleničkih plinova i pružanju dogovorene financijske i tehničke pomoći zemljama u razvoju, a u svrhu ublažavanja, prilagodbe te nadoknađivanja gubitaka i štete od klimatskih promjena.

Podizanje EU cilja s dosadašnjih 40 posto na 55 posto je korak naprijed, ali je i dalje daleko od dovoljnog s obzirom na povijesnu odgovornost razvijenih zemalja za uzrokovanje klimatske krize, kao i činjenicu da je i novi cilj ublažen. Naime, dogovoreni cilj od 55 posto je zapravo „neto“ jer uključuje kontroverzne tehnološke nadoknade za emisije kroz ponore ugljika iz sektora korištenja zemljišta i šumarstva (šume apsorbiraju ugljik). Time je cilj oslabljen jer će se veliki zagađivači moći manje dekarbonizirati kako bi se postigao dogovoreni cilj, pošto, laički rečeno, mogu posaditi šumu i time nadoknaditi dio proizvedenih emisija stakleničkih plinova. 

Dodatno, ukoliko EU želi da novi cilj bude imalo smislen, ne smije financirati nove projekte na fosilna goriva u Europi, što uključuje i plin i vodik baziran na fosilnim gorivima. U tom kontekstu, sredstva iz EU Fonda za oporavak od COVID-19 krize (750 milijardi eura) kao i Fonda za pravednu tranziciju (17.5 milijardi eura), koja će biti namijenjena državama članicama, ne smiju biti usmjerena u takve štetne i neodržive projekte. Iako je Europski parlament postigao početkom prosinca važan sporazum s državama članicama EU, kojim se finaciranje projekata na sva fosilna goriva izbacuje iz Fonda za pravednu tranziciju, ostavili su prostora da se plinski projekti financiraju iz EU fonda za regionalni razvoj do 2025. godine.

Države članice EU će nakon postavljanja novog cilja za smanjenje emisija započeti pregovore s Europskim parlamentom o konačnom tekstu prvog EU propisa o klimi odnosno usklađivanja zakonodavstva EU s povećanim ambicijama. Ovdje treba napomenuti kako je Europski parlament u listopadu ove godine usvojio snažnije pregovaračko stajalište o propisu o klimi kojim traži smanjenje emisija stakleničkih plinova za barem 60 posto do 2030. godine.


14.12.20. 15:00