FacebookTwitterYoutubeFlickrInstagramRss
Članak

Energetska strategija za fosilnu budućnost Priopćenje

Strategija energetskog razvoja RH do 2030. godine vodi nas u novo desetljeće ulaganja u fosilnu infrastukturu, poput LNG terminala na Krku, Jadranko-jonskog plinovoda, daljnje eksploatacije nafte i plina u Slavoniji, Lici i Jadranu, dok potpuno ignorira globalnu klimatsku krizu.
Alistair

Strategija, koja se nalazi na javnoj raspravi do 20. lipnja, doduše prepoznaje problem kao i važnost prelaska na niskougljičnu energetiku, ali ne i hitnost klimatske krize te priliku koju takva tranzicija može imati za lokalnu ekonomiju i građane_ke RH. Primjerice, Finska, država koja će prije Hrvatske predsjedati Europskom unijom, planira do 2035. godine svoje emisije smanjiti za 100% te postati klimatski neutralna.

U hrvatskoj strategiji je odabran manje ambiciozan scenarij dekarbonizacije energetskog sektora te se čini kao da Vlada u panici želi naftnom i plinskom sektoru dati još dvadeset godina za istraživanje i eksploataciju plina i nafte. Vjerojatno je svjesna da je kraj fosilne ere tu pa pokušava maksimalno razvodniti klimatske politike. Toj tvrdnji idu u prilog i dozvole koje su prošli tjedan izdane kanadskoj naftnoj tvrtki Vermilion u svrhu eksploatacije nafte i plina u Slavoniji. 

Treba spomenuti i kako se Nacrt Strategije ni u kojem segmentu ne referira na najnoviji znanstveni izvještaj Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) o utjecajima globalnog zagrijavanja od 1.5°C na ljude i okoliš. Prema tom izvještaju, države moraju hitno revidirati svoje klimatske politike te što prije napustiti korištenje fosilnih goriva. Korjenite promjene u svim sektorima moraju se dogoditi u idućih 10 godina kako bi zadržali porast globalne temperature ispod 1.5 °C.

Prijedlog Strategije nažalost većinu promjena odgađa za period nakon 2030. godine te se u idućih 10-15 godina planiraju izuzetno štetni projekti na fosilna goriva, vjerojatno pod pritiskom plinske i naftne industrije. Dodatno, predviđa se kako će vrhunac nacionalne proizvodnje nafte i plina biti oko 2035. godine, što jasno definira namjeru Vlade RH da dodijeli nove koncesije na 90% kopna, ali isto tako i na Jadranu. Građani i građanke RH su još 2015. godine  poručili_e da ne žele naftne platforme na Jadranu te da su se protiv njih itekako spremni boriti. Strategijom je planirano povećanje udjela obnovljivih izvora energije, ali se potpuno ignorira koncept građanske energije koja mora imati važnu ulogu u tranziciji prema niskougljičnom društvu. Za primjer, u Njemačkoj je više od 50% instaliranih obnovljivih izvora energije  u rukama građana i građanki.

Iduće je desetljeće ključno u borbi protiv klimatskih promjena te je bitno prekinuti sva daljnja investiranja u novu fosilnu infrastrukturu. Hrvatska može i treba biti ambicioznija te svojim primjerom potaknuti druge države na promjene, posebno imajući u vidu hrvatsko predsjedanje Europskom unijom 2020. godine.


18.06.19. 10:35