FacebookTwitterYoutubeFlickrInstagramRss
Članak

Izvještaj - Pljačka 2.0: skriveni interesi u LNG projektu Vijest

Novi izvještaj “Pljačka 2.0: skriveni interesi u LNG projektu”, kojeg su pripremile europska koalicija udruga Counter Balance i udruga Re:Common te podržali Zelena akcija i mreža Friends of the Earth Europe, otkriva pozadinske interese koji navodno stoje iza krčkog LNG projekta, odnosno kako su privatni interesi značajno utjecali na procese donošenja odluka o tom projektu.
Pn9a3883

Projekt je već podvrgnut mnogim kritikama vezanim uz njegove ekološke, klimatske i ekonomske aspekte. Ovaj izvještaj pak ukazuje na navodne veze između LNG projekta te šire mreže korumpiranih odnosa i osoba kojima se trenutno sudi za korupciju u Hrvatskoj.

Tijekom proteklog desetljeća razmatra se gradnja postrojenja za ukapljeni prirodni plin (LNG) i uplinjavanje u sklopu petrokemijskog kompleksa Dioki u Omišlju. Ovaj projekt poznatiji je pod nazivom krčki LNG terminal. Terminal je industrijski energetski projekt kojim bi se uplinjavao plin koji bi dolazio brodovima na otok Krk i ponovno izvozio prema Mađarskoj i drugim europskim zemljama.

Ovaj ključni projekt Vlade RH također uživa snažnu podršku Europske unije i uvršten je među tzv. projekte od zajedničkog interesa EU-a.

I to unatoč mučnom nasljeđu projekta, koje seže unatrag do navodno korumpiranih odnosa koji desetljećima zagađuju gospodarstvo i politiku Hrvatske, a danas su razotkriveni na suđenju bivšem premijeru Ivi Sanaderu.

Doista, kao nasljeđe burnih devedesetih, stotine politički izloženih osoba, dio birokratske strukture bivše Jugoslavije, repozicionirale su se u novu državnu strukturu ili podržale nove privatne poduzetnike koji bi mogli imati koristi od rasprodaje javnih poduzeća, uključujući u strateškim sektorima kao što je energetika.

Takav mračni sustav neizbježno još i danas utječe na proces donošenja odluka u Hrvatskoj. U projektu poput LNG terminala na Krku, čak su i dogovori oko samog zemljišta na kojem bi se projekt gradio navodno dio koruptivnih poslova koji datiraju još iz doba Sanadera. A granica između interesa „politički izloženih osoba“ i stvarnih energetskih potreba zemlje i njezinih građana prilično je nejasna.

Kao prvo, cilj ovog izvještaja je razotkriti složenu mrežu koruptivnih odnosa kojima je mađarska energetska tvrtka MOL, zajedno s poduzetnikom Robertom Ježićem i bivšim premijerom Ivom Sanaderom, navodno upletena u podmićivanje, što trenutačno istražuje USKOK. Ove okolnosti trebale su odvratiti EU od toga da ponudi svoju bezuvjetnu podršku blisko povezanom projektu LNG-a na Krku. A i Europsku investicijsku banku (EIB) od toga da raspravlja o zajmu od 339 milijuna eura za ovaj projekt.

U izvještaju se potom sagledava šira slika – strukturne reforme kojima je hrvatsko gospodarstvo podvrgnuto pod vodstvom Svjetske banke i MMF-a kako bi se oporavilo od ogromnog javnog duga nakon rata te postavlja temeljna pitanja o današnjoj odgovornosti međunarodnih institucija, poput Europske unije. Iskorištava li se javni dug ponovno kako bi se podržala uloga zemlje kao „servisera“ energetske politike Europske unije? I tko na kraju ima koristi od takvog mehanizma? 

Cijeli izvještaj pronađite OVDJE.

Saznajte više o udrugama Re:Common i Counter Balance.


11.02.19. 09:49