FacebookTwitterYoutubeFlickrInstagramRss
Članak

COP24: potrebni su ambiciozniji ciljevi i implementacija Pariškog sporazuma Vijest

Danas su u Katowicama u Poljskoj počeli 24. UN-ovi klimatski pregovori (COP 24) koji će trajati do 14. prosinca. Stotine tisuća ljudi diljem Europe i svijeta jučer je tražilo od svojih vlada hitnu klimatsku akciju. Samo je u Briselu više od 75 000 ljudi zahtijevalo ambicioznije ciljeve EU-a u skladu s novim IPCC izvještajem koji poziva da se porast globalne temperature zadrži ispod 1.5°C.
Foei_katowice!

Ambiciozniji nacionalni ciljevi očekuju se i od Vlade Republike Hrvatske od koje u zadnjih nekoliko godina vidimo samo planove za ulaganja u štetne projekte poput LNG terminala na otoku Krku, termoelektrane Plomin te novih koncesija za istraživanje i eksploataciju nafte i plina. Umjesto da problem klimatskih promjena prepoznamo kao razvojnu priliku prema niskougljičnom društvu, Vlada RH u najavljenoj Energetskoj strategiji odgađa brzo i snažno odgovoriti na ovaj globalni problem te dugoročno planira nastaviti našu ovisnost o fosilnim gorivima.

Koje su najbitnije teme i velika pitanja na COP24?

Velika tema za sastanak u Katowicama bit će prihvaćanje smjernica za primjenu Pariškog sporazuma, tzv. ‘Pariškog pravilnika’ i osiguravanje da te smjernice budu što ambicioznije kako bi donijele potrebno smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Pariški pravilnik, tj. kreiranje provedbenih smjernica za Pariški sporazum (kako će zemlje ispuniti ciljeve propisane u Pariškom sporazumu 2015. godine), bit će prioritet, ali njegovo usvajanje je daleko od jednostavnog procesa. Sadržaj provedbenih smjernica već je predmet rasprava nekoliko mjeseci i obuhvaća široku lepezu različitih pitanja, uključujući opseg nacionalnih obećanja te kako s vremenom povećati njihovu ambiciju, osiguravanje financijskih sredstava za provedbu klimatskih ciljeva  i izvještavanje o njihovoj implementaciji.

Snažne smjernice su jako važne jer će pružiti okvir za način na koji će države implementirati svoje klimatske ciljeve, na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Potrebno je da sve zemlje podrže i prihvate ambiciozne klimatske ciljeve, kroz transparentan i detaljan plan implementacije kako bi postigli napredak prema ciljevima Pariškog sporazuma.

Također postoje ostala otvorena pitanja, uključujući i raspravu o tome koje bi točno države trebale osigurati financijsku potporu siromašnijim zemljama za povećanje njihovih aktivnosti na području klime kroz Zeleni klimatski fond. Da bi se formalni pregovori dogodili, trebaju i pregovarački tekst. Posljednji sastanak prije COP24 (u rujnu) imao je za cilj isporučiti pregovarački tekst za COP24 u Poljskoj, ali zemlje nisu imale dovoljno vremena za prvi radni nacrt teksta. Zadnjih nekoliko dana mandat je dan supredsjedateljima da izrade prijedlog teksta od 300 stranica prethodno postojećih dokumenata. Rezultat toga je da je tekst zbog procesa pristran prema nekim zemljama u odnosu na druge pa bi se vrlo lako moglo dogoditi da neke zemlje odbiju tekst u Poljskoj zbog proceduralnih razloga.

Koji je vjerojatan ishod COP24?

Očekujemo da će smjernice za provedbu Pariza, u nekom obliku, biti dogovorene na COP24. Međutim, postoje veliki rizici da te smjernice neće biti dovoljno jake da omoguće smanjenje emisija potrebnih za ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma.

Parcijalne smjernice za provedbu sporazuma iz Pariza se planiraju završiti i usvojiti u nekom obliku do kraja konferencije u Katowicama. Međutim, ostaje vidjeti koliko će smjernice biti detaljne i snažne.

Postoji zabrinutost da će smjernice, koje će utjecati na klimatske ciljeve iduće desetljeće, biti puno slabije nego što je potrebno te više koristiti nekim zemljama jer neće uključivati konkretan dogovor na mnogim važnim područjima rada te da će potreban dogovor biti odgođen na buduće sastanke.

Nažalost očekujemo da će smjernice za provedbu nastaviti potkopavati načela pravednosti - ili diferencijaciju bogatih, globalnog sjevera i siromašnijih zemalja globalnog juga zbog njihove različite povijesne odgovornosti za klimatske promjene - koje su bile integralni dio prethodnih klimatskih sporazuma. To će značiti da će bogatije zemlje s povijesnom odgovornošću za klimatske promjene imati manje obveza, dok će siromašnije zemlje koje izravno pate od klimatskih promjena morati učiniti mnogo više od njihovog pravednog udjela u smanjenju emisija. Bez prepoznavanja jednakosti i suradnje, ne možemo se nadati ispunjenju ciljeva Pariškog sporazuma.

Hitnost klimatske krize zahtijeva koordiniranu globalnu akciju i međunarodnu suradnju na dosad neviđenoj razini. Niti jedna zemlja ne može riješiti "vlastite" klimatske probleme, čak i ako brzo svede vlastite emisije na nulu. Zemlje moraju djelovati zajedno kako bi zaštitile globalnu klimu. UNFCCC i sastanci COP-a jedan su od rijetkih prostora u kojima vlade ovo međunarodno povjerenje, suradnju i podršku mogu i trebaju graditi.

Nedavno objavljeni izvještaj IPCC-a o porastu temperature na 1.5°C ključni je dokument i nadamo se da će postaviti temelje za ambicioznije ciljeve i zaključke u Katowicama.

Taj izvještaj detaljno mapira i iznosi razarajuće učinke klimatskih promjena koje možemo očekivati na 1.5 stupnjeva porasta temperature te koliko su isti učinci gori na 2 stupnja porasta temperature. Izvještaj također iznosi što zemlje trebaju poduzeti kako bi imali priliku održati globalnu temperaturu ispod 1.5°C.


03.12.18. 15:33