Europski Gospodarski Socijalni Odbor (EGSO) je jedno od dva glavna savjetodavna tijela Europske Unije (drugo je Odbor Regija). EGSO okuplja 350 volonterskih predstavnika/ca nevladinih organizacija iz svih zemalja članica okupljenih u tri grupe koje predstavljaju: poslodavce, zaposlenike, te „druge predstavnike civilnog društva“. EGSO na europskoj razini zastupa interese različitih gospodarskih i socijalnih interesnih skupina i smatra se mostom između institucija EU-a i civilnog društva. Europski parlament, Vijeće i Komisija imaju obvezu konzultirati EGSO o prijedlozima novih politika na brojnim temama, a EGSO svoja mišljenja daje i na vlastitu inicijativu, o bilo kojoj temi vezanoj za politiku EU za koju smatra da je to potrebno.
Kao predstavnik više od 40 okolišnih udruga okupljenih u nacionalnoj mreži Zeleni forum, kao jedan od devetoro predstavnic/ka iz RH, u EGSO je izabran Toni Vidan, voditelj energetskog programa Zelene akcije. U svom djelovanju ima dva prioriteta: promociju zelene energetike, i poticanje regionalne suradnje s ciljem očuvanja Jadrana. Unutar EGSOa izabran je za potpredsjednika stručne skupine za prijevoz, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo („TEN section“), te je aktivni član skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i zaštitu okoliša („NAT section“) te održivi razvoj („SDO observatory“). Primjer jedne od inicijativa je donošenje izjave solidarnosti EGSO-a sa stradalima u prošlogodišnjim poplavama (http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.news.32350).
***
1. Izgubljena godina za zaštitu okoliša u EU
Prva godina mandata Europske komisije pod vodstvom Jean-Claudea Junckera je 'izgubljena' godina za zaštitu okoliša u Uniji. Bez radikalne promjene smjera korporativni utjecaj na kreiranje politika vodit će do novih skandala poput 'dieselgatea' i još više nepopravljive štete“, ocijenile su okolišne organizacije okupljenje u mrežu Green 10 (CAN Europe, Bankwatch, Friends of the Earth Europe, HEAL, Greenpeace i European Environmental Bureau. Više: FOE Europe http://bit.ly/1LNRfRk
2. Novac iz CAP-a neće ubijati bikove
Novcem iz EU budžeta neće se financirati nikakve aktivnosti povezane s borbama s bikovima koje uključuju usmrćivanje životinje, odlučio je Europski parlament usvajanjem amandmana koje je predložila politička grupacija Zelenih. Više: EurActiv http://bit.ly/1RCNNdC
3. EP odbio nacionalne zabrane prodaje GMO-a
U skladu s očekivanja, Europski je parlament odbio Nacrt EU direktive koja bi omogućila bilo kojoj državi članici ograničavanje ili zabranu prodaje i upotrebu GMO hrane i stočne hrane na vlastitom teritoriju, već odobrene na EU razini. Riječ je bila o kompromisnom prijedlogu koji je, međutim, već odbio Odbor za okoliš, s obrazloženjem da bi zakon mogao voditi k ponovnom uvođenju graničnih kontrola između zemalja koje podržavaju GMO i onih koje su protiv. Više: Europski parlament http://bit.ly/1jTMk8o, EurActiv: http://bit.ly/1O9ryhx.
4. EP: Ograničenjima emisija šest onečišćivača do bolje kvalitete zraka
Zastupnici u Europskom parlamentu izglasali su obavezna nacionalna ograničenja za šest ključnih onečišćivača zraka: sumporov dioksid (SO2), dušikove okside (NOx), ne-metan hlapive organske spojeve (NMHOS), metan (CH4), amonijak (NH3) i čestice (do PM2,5 mikrometara) koja se žele postići do 2020. i 2030. godine. Zbog pritiska lobija europskih poljoprivrednika, iz prijedloga zakona izuzet je enterički metan, koji nastaje u probavnom sustavu stoke. Da bi prijedlog postao zakon, Parlament mora postići dogovor s Vijećem EU-a. Više: Europski parlament http://bit.ly/1KHx9nH, EurActiv http://bit.ly/1NCD9CG, European Environmental Bureau: http://bit.ly/1HaSk19
5. Hrvatska među devet država EU koje traže zadržavanje Natura 2000 direktiva
Na inicijativu Njemačke, devet ministara zaštite okoliša potpisalo je u Luksemburgu pismo povjereniku Velli u kojemu se zalažu za zadržavanje dviju Natura 2000 direktiva u svom sadašnjem obliku. Naime, Europska komisija pokrenula je revizije direktiva o pticama i staništima protiv čega se pobunilo niz okolišnih organizacija. Iz WWF-a su čestitali državama koje su se zauzele za održanje sadašnjih direktiva, a među njima je i Hrvatska. Više: MZOIP http://bit.ly/1GMdMP9, WWF http://bit.ly/20cFAD0
6. Emisije u EU na rekordno niskoj razini, tvrdi Europska okolišna agencija
EU će dostići svoj klimatski cilj za 2020. godinu, smanjenje emisija od 20 posto, tvrdi se u novom izvještaju Europske okolišne agencije EEA. Prema njihovim izračunima smanjenje će se do te godine kretati od 24 do 25 posto. Više: EEA http://bit.ly/1OFV66t
7. Civilno društvo: Ciljevi za smanjenje emisija nisu dovoljni
Loša je, pak, vijest uoči UN-ove klimatske konferencije u Parizu COP21 da planovi bogatih država za smanjenje emisija, uključujući i one europske, nisu dovoljni da bi se rast temperature zaustavio na 2 C. Rezultat je to analize koje je objavilo niz organizacija koje se bave klimom, uključujući Friends of the Earth International i WWF. Više: Civil Society Review http://bit.ly/1jQuLFE
8. EGSO, u suradnji s Odborom regija, 19. Studenog organizira konferenciju pod nazivnom „Civilno društvo, gradovi i regije u pripremi za COP21 i nakon“
Skup ima za cilj predstaviti pripreme tih dionika za COP 21, njihove konkretne aktivnosti oko klimatskih promjena, te iznošenje zahtijeva prema očekivanom klimatskom sporazumu (više info: http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.events-and-activities-civil-society-for-cop21).
9. Predstavnik ZFa i ZA, Toni Vidan, u ime grupe članova EGSOa, podnio je tri amandmana na prijedlog teksta mišljenja o „Doprinosu domaćih izvora ugljena i lignita energetskoj sigurnosti EU-a“ CCMI/138.
Postojeći tekst je, nažalost, vrlo naklonjen korištenju ugljena i lignita te sadržava tvrdnje poput:
"Nema korelacije između upotrebe ugljena i visokih razina onečišćenja zraka.[1] Postoje države članice koje upotrebljavaju znatne količine ugljena, no imaju niže razine onečišćenja s PM2.5 u odnosu na druge države članice koje ne upotrebljavaju ugljen."
U suradnji s EEB-om, kontaktirali smo autore navedene studije i utvrdili kako je navedeni citat NEISTINIT, te podnijeli amandmane za promjenu teksta, u ovom slucaju, slijedeći amandman:
"Emisije iz elektrana na ugljen u Europi znatno pridonose teretu bolesti izazvanih zagađenjem okoliša. Učinak diljem Europske unije iznosi više od 18200 preranih smrti, oko 8500 novih slučajeva kroničnog bronhitisa te više od 4 milijuna izgubljenih radnih dana godišnje. Ekonomski trošak učinaka sagorijevanja ugljena na zdravlje u Europi procjenjuje se na gotovo 42,8 milijardi eura godišnje.[2] Zbog razlika u izvoru zagađenja i tehnologijama smanjenja emisija, Nema korelacije između upotrebe ugljena i visokih razina onečišćenja zraka[3] postoje različite države članice koje koriste znatne količine ugljena, ali imaju niže razine zagađenja česticama PM2.5 nego države članice koje ne koriste ugljen".
(prijedlog teksta mišljenja dostupan na: http://www.toad.eesc.europa.eu/AgendaDocuments.aspx?pmi=RmFYXXWy9u%2bqMxJ6Yv8mArM%2bOvdYlf1aNT7NozpgeUg%3d).
----
1. Lelieveld, J. et al (2015.) The contribution of outdoor air pollution sources to premature mortality on a global scale, Nature 525, str. 367-371.
2. HEAL (2013.). The Unpaid Health Bill – How coal power plants make us sick?
3. Lelieveld, J. et al (2015.) „The contribution of outdoor air pollution sources to premature mortality on a global scale“, Nature 525, str. 367-371.
11.11.15. 17:27
