FacebookTwitterYoutubeFlickrInstagramRss
Članak

'Deklaracija za održivu Europu' upućena kandidatima na predstojećim EU izborima Vijest

Udruge Zelena akcija i BIOM, u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, organizirali su u srijedu, 17. travnja, u Kući Europe, tribinu pod nazivom „Važnost europskih izbora za okoliš i društvo“ na kojoj je predstavljena „Deklaracija za održivu Europu za sve njene građane i građanke“.
Img_2281

Govornici_e na tribini bili_e su: Irma Popović Dujmović (WWF Adria), Miljenka Kuhar (DOOR), Željka Rajković (Udruga BIOM) i Marko Košak (Zelena akcija), a raspravu je moderirala Maja Sever.

Tematizirali su upravljanje vodama, energetiku, zaštitu prirode i gospodarenje otpadom iz aspekta EU zakonodavstva i politika, kao i njihove provedbe na nacionalnoj razini. Zajednički zaključak po svim temama bio je kako smo ulaskom u Europsku uniju dobili puno jasnije i bolje zakonodavstvo, no da kod provedbe imamo još jako puno izazova. Dodatno, rečeno je kako se do sada nije baš surađivalo s trenutnim europarlamentarcima i europarlamentarkama iz Hrvatske pošto nisu pokazali osobiti interes za okolišne teme, uz par časnih iznimki, no i dalje vezano uz vrlo uske teme, a ne općenito zaštitu okoliša i akciju protiv klimatskih promjena.

Na tribini su prisustvovali i neki od kandidata i kandidatkinja na predstojećim izborima za Europski parlament, koji su se svojim komentarima uključili u raspravu te im je prezentirana Deklaracija.

"Deklaracija za održivu Europu“, koju potpisuje okolišna mreža Zeleni forum, sadrži i okolišnu i društvenu komponentu te odgovara na pitanje „Kakvu Europu želimo?“. U Deklaraciji je naglašeno kako budući saziv Europskog parlamenta, Europske komisije, kao i vlade država članica, trebaju prioretizirati ova ključna pitanja: ambicioznu klimatsku akciju, učinkovito upravljanje prirodnim resursima, održive i zdrave prehrambene sustave, sudjelovanje civilnog društva, ravnopravnost i ljudska prava, snažnu socijalnu Europu te humani odgovor na migracije.

Zelena akcija je u sklopu Deklaracije postavila zahtjeve prema budućim hrvatskim zastupnicima i zastupnicama u EU parlamentu od kojih očekuje da će:

  1. Zalagati se da članice EU, pa tako i Republika Hrvatska, ubrzaju razvoj te naprave hitan zaokret u pravednu i održivu tranziciju prema 100% obnovljivoj opskrbi energijom. Obnovljivi izvori energije, poput sunca i vjetra, su čist i sve jeftiniji izvor energije te pomažu u borbi protiv energetskog siromaštva. Izuzetno je bitno da tranzicija u 100% obnovljivu energetiku podržava i podupire sudjelovanje i vlasništvo lokalne zajednice, odnosno građana i građanki, što ima višestruke pozitivne posljedice na zdravlje, okoliš i razvoj lokalne ekonomije.
  2. Zalagati se za prestanak davanja javnih subvencija fosilnoj industriji, odnosno ulaganje novca poreznih obveznika_ca u štetne projekte na fosilna goriva (nafta, plin i ugljen).
  3. Zalagati se i zagovarati zaustavljanje izgradnje okolišno, klimatski i ekonomski štetnih projekata, poput  LNG terminala na otoku Krku, kao i svih daljnjih planova za istraživanje i eksploataciju nafte i plina, u skladu s Pariškim sporazumom i najnovijim znanstvenim nalazima Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC).
  4. Ukazivati na važnost hitne implementacije nedavno izglasane Europske direktive o jednokratnoj plastici u nacionalno zakonodavstvo članica EU-a i provedbu mjera za smanjenje uporabe jednokratne plastike.
  5. Zagovarati i podržavati uspostavu održivih lokalnih sustava recikliranja i kompostiranja (po uzroru na Prelog i Krk) kroz usmjeravanje dostupnih EU sredstava iz Operativnog programa Konkuretnost i kohezija na razinu jednica lokalne samouprave za izgradnju re-use centara, sortirnica, kompostana te postrojenja za reciklažu i inertiziranje ostatnog otpada prije odlaganja. Jedino se na taj način mogu ispuniti visoki ciljevi odvojenog prikupljanja i recikliranja zadani EU direktivom o otpadu.
  6. U skladu s paketom cirkularne ekonomije donesenim na razini EU-a i preporukama Europske komisije Republici Hrvatskoj, zalagati se za odustanak od loših i štetnih rješenja u gospodarenju otpadom, poput planirane izgradnje regionalnih centara diljem RH poput već izgrađene Marinšćine i Kaštijuna koji su donijeli okolišne, zdravstvene i financijske štete.
  7. Zagovarati dekarbonizaciju prometa do 2050. godine. S obzirom da emisije iz prometa i dalje rastu, hitno je potrebno preokrenuti trend, što znači da je nužno (među ostalim i adekvatnom ekonomskom politikom) što prije znatno ubrzati elektrifikaciju prometa kao i daljnji razvoj tehnologija za dekarbonizaciju zračnog i vodnog prometa.
  8. Poticati obnovu željezničke infrastrukture i razvoj željezničkog prometa koji imaju veliku važnost u smanjenju utjecaja prometa na okoliš. Europska regulativa kontinuirano potiče liberalizaciju i deregulaciju željezničkih usluga. Kao rezultat, od nekoć jedinstvene i snažne tvrtke s kvalitetnom uslugom u Hrvatskoj sada imamo odvojene sustave koji ne dijele resurse i često međusobno ne surađuju. U kombinaciji s drastičnim i dugotrajnim izostankom ulaganja u infrastrukturu, željeznički promet u Hrvatskoj je na porazno lošoj razini. S druge strane, Njemačka, koja je bez obzira na europska pravila zadržala protekcionističku politiku nad svojim željeznicama, ima znatno kvalitetniji željeznički promet. U Europskom se parlamentu potrebno usprotiviti planovima koji vode u daljnju liberalizaciju ili čak privatizaciju željezničkih usluga.

Cijela se Deklaracija može pročitati OVDJE.

Zelena akcija će do održavanja samih EU izbora organizirati još niz aktivnosti na kojima će promovirati navedenu Deklaraciju.

Zaključno, građanke i gađane itekako treba zanimati tko su članovi i članice Europskog parlamenta koji donose odluke o važnim propisima. U svjetlu trenutnih događanja u Europi i svijetu, sada je puno važnije nego prije da se izjasnimo tko će biti novi zastupnici i zastupnice u Parlamentu koji će odlučivati o ključnim EU politikama vezanima uz okoliš i društvo.


18.04.19. 15:54