FacebookTwitterYoutubeFlickrInstagramRss
Članak

Kreće Jesenski eko-seminar 2017. - 20 godina održavanja! Najava

Naš tradicionalni Jesenski eko-seminar ponovno kreće 24.10. Pridružite nam se i ove godine te posjetite neka od predavanja u ovogodišnjem programu!

Projekt: School of Sustainability

Uz podršku
Eu_104x70
Ured_za_udruge
Centri_znanja_za_drustveni_razvoj-odrezaniji
Eko-seminar_cover_placeholder-01

Jesenski eko-seminar najstarija je edukativna aktivnost koju Zelena akcija provodi i održava se već 20 godina. Cilj Eko-seminara je educirati građane_ke o problemima održivosti i zaštite okoliša, ali i potaknuti svijest o vlastitoj ulozi u tim problematikama te potaknuti na razmišljanje i, nadamo se, djelovanje.

Svake godine, nova generacija polaznika_ica dobije osnovno znanje i informacije za razumijevanje tematike okoliša i održivosti. Predavanja seminara većim dijelom pokrivaju područja programskog rada Zelene akcije, uz određen broj predavanja svake godine koja izlaze iz uske sfere rada na zaštiti okoliša te se dotiču održivog življenja i održivog društva, ali i promišljanja ekonomije, pravde, ljudskih prava, itd.

Seminar se sastoji od serije predavanja te nije obavezan dolazak na sva predavanja, već se svako može odslušati i samostalno. Eko-seminar završava Vikend radionicom na kojoj će polaznici_polaznice moći naučiti više o jednom aktualnom problemu zaštite okoliša ili održivosti, naučiti kako se rade zagovaračke kampanje te isplanirati i izvesti, uz pomoć tima ZA, jednu akciju na temu radionice.

Predavanja se održavaju utorkom i četvrtkom, počinju u 18:00 sati i održavaju se u prostorijama Zelene akcije, Frankopanska 1, u dvorišnoj zgradi. Predavanja su besplatna i otvorena za sve, bez potrebe prethodne najave!

Popis predavanja i tema:

24.10. Željka Leljak Gracin - Uvod u eko-aktivizam
Što je eko-aktivizam? Kada i gdje je nastao? Što ja kao pojedinac_ka mogu promijeniti? Odgovore na ta, a i ostala pitanja vezana uz povijest ekološkog pokreta u Hrvatskoj i svijetu, možete dobiti na ovom predavanju.

26.10. Luka Tomac i Marija Mileta - Klimatske promjene i društveni pokreti
Klimatske promjene jedan su od najvećih izazova s kojima se čovječanstvo danas suočava. Na predavanju dat će se pregled najnovijih znanstvenih činjenica koje ukazuju na to da se klimatske promjene doista događaju i da je njihov uzrok čovjekova djelatnost. Više vremena posvetit će se očekivanim posljedicama klimatskih promjena, političkim procesima vezanim uz klimu na razini EU te UN-ovim klimatskim pregovorima koji se vode u posljednjih dvadesetak godina. Bitan faktor borbe protiv klimatskih promjena su i razni klimatski pokreti koji su nastali u zadnjih nekoliko desetljeća i koju vrlo aktivno sudjeluju u raznim globalnim klimatskim pregovorima, pokušavajući spriječiti da privatni interesi država ugroze planove zaustavljanja daljnjih promjena. Na predavanju dat će se i pregled njihove uloge i povijesti.

31.10. Toni Vidan - Održiva energetika i obnovljivi izvori energije
Kakav je utjecaj energetskog sektora na okoliš? Što su to obnovljivi izvori energije? Kakav je bio njihov razvoj u proteklih tridesetak godina i mogu li oni biti odgovor na problem klimatskih promjena? Kakve su mogućnosti, a kakvo je sadašnje stanje s obnovljivim izvorima energije u Hrvatskoj? Što su to energetske zadruge? Ovo su samo neka od pitanja na koja ćete odgovor dobiti na predavanju o održivoj energetici i obnovljivim izvorima energije.

2.11. Željka Leljak Gracin – Pravo okoliša
Iskustva iz ekoloških kampanja koje je provodila Zelena akcija pokazuju da pravni instrumenti često mogu biti od presudnog značaja u borbi protiv različitih štetnih projekata. Na ovom predavanju saznat ćete što je to pravo okoliša, kako se ova relativno mlada grana prava razvijala u svijetu te koji su specifični problemi prava okoliša u Hrvatskoj. Upoznat ćete se i s pravima koja ekološkim aktivistima jamče međunarodni pravni dokumenti, kao i mogućim pravnim posljedicama po aktiviste koji sudjeluju u različitim oblicima direktnih akcija.

7.11. Dražen Šimleša - Održivost – modni trend ili uvjet za preživljavanje?
Predavanje se bavi vezom između postojećeg društvenog sustava i devastacije okoliša. Predavanje, također, analizira mogućnosti da promjenom vlastitog ponašanja te kolektivnim akcijama na lokalnom nivou pridonesemo održivijem i pravednijem društvu. Pri tome se posebna pažnja poklanja razlikovanju aktivnosti sa stvarnim potencijalom za promjenu od onih koje predstavljaju tek modni trend i kratkoročno umirivanje savjesti potrošača.

9.11. Mladen Domazet - Od-rast: svjesna promjena za održivo i pravedno društvo (OTKAZANO ZBOG BOLESTI PREDAVAČA)
U posljednjih 20-ak godina uz sav tehnološki razvoj i napredak u ekološkoj efikasnosti nije došlo do ukupnog smanjenja potrošnje prirodnih resursa tj. nije došlo do odvajanja (eng. decoupling) ekonomskog rasta i rasta materijalne i energetske potrošnje.
Istovremeno sve više smo svjesni prirodnih ograničenja takvog rasta na globalnoj razini (gdje su nejednakosti u podjeli globalno-stvorene dodane vrijednosti i dalje iznimno velike), dok istovremeno izostaje sustavna dematerijalizacija ekonomije koja bi stvaranje dodane vrijednosti odvojila od ograničenja koja predstavljaju mineralni resursi i energija iz fosilnih goriva. Koliko god mala i opterećena problemima, Hrvatska ostavlja svoj zamjetni otisak na globalnom okolišu.

14.11. Bernard Ivčić - Održivi transport
Transport je aktivnost koja troši velike količine energije, a emisije stakleničkih plinova iz transportnog sektora predstavljaju vrlo značajan doprinos klimatskim promjenama. Osim utjecajem transporta na klimu, ovo će se predavanje baviti i mogućnostima da se negativni utjecaj transporta na okoliš svede na minimum. Poseban naglasak bit će stavljen na to kako se prijevoz u urbanim sredinama može učiniti održivijim, a kroz to će biti dotaknuta i problematika prostornog planiranja, čija neodrživost u Zagrebu, ali i ostalim gradovima u Hrvatskoj, postaje sve očiglednija. Na predavanju bit će rečeno ponešto i o tome što građani mogu učiniti sami kako bi smanjili negativan utjecaj prometa na okoliš.

16.11. Marko Košak - Otpad u Hrvatskoj - gomilanje smeća ili zero waste?
Neredovito pražnjenje kontejnera, smeće po ulicama, nedostatak i nedostupnost spremnika za odvajanje, visoki mjesečni računi, neuređena odlagališta blizu naselja, krcata reciklažna dvorišta - samo su neki od problema s kojima ste se sigurno više puta sreli. Nazire li se takvom sustavu kraj ili će otpadna mafija i dalje zarađivati velik novac na štetu građana i okoliša? Kako u kratkom roku po zero waste principima (reduce, reuse, recycle) uspostaviti sustav prilagođen građanima? Koji su domaći i strani primjeri dobre prakse?  - odgovore na ta, ali i brojna druga pitanja možete dobiti na ovom predavanju.

21.11. Bruno Motik - Što je permakultura?
Otkriće poljoprivrede i korištenje fosilnih goriva omogućili su čovječanstvu veliki razvoj i napredak, no taj napredak ima i svoj negativan utjecaj koji je sve više očit. Resurse potrebne za život trošimo na neodrživ način i pitanje je kako će generacije koje dolaze iza nas uspijevati zadovoljiti svoje potrebe. Suočeni smo s dva velika problema za koja za sad nemamo rješenja, a to su: klimatske promjene i jednostavna činjenica da je naš planet ograničen. Permakultura je sustav praktičnog oblikovanja održivog životnog prostora koji oponaša prirodne procese, a temelji se na integriranom tradicijskom i suvremenom znanju i vještinama. Ima li permakultura potencijal rješavanja problema s kojima smo suočeni?

23.11. Drago Župarić – Promjene okoliša i migracije: ka razumijevanju fenomena povezanosti
Danas, preko milijardu ljudi u svijetu možemo shvatiti kao neku vrstu unutarnjih ili međunarodnih migranata te uz preko 67 milijuna prisilno raseljenih. Istovremeno, svijet kakav poznajemo ulazi u fazu kada je sve teže projicirati i predviđati posljedice sve snažnijih, češćih i sve razornijih klimatskih promjena koje dobrim dijelom bivaju makropokretači globalnih migracijskih kretanja nedobrovoljnog tipa. Ovo predavanje propituje opseg, značaj i karakteristike aktualnih okolišnih fenomena koji djeluju kao potisni pokretački čimbenici raseljavanja te utječu na nastanak nedobrovoljnih migracija u svijetu. Tko migrira, odakle i u kojem opsegu? Koja i kakva je sprega različitih faktora – geopolitičkih, ekonomskih, demografskih, okolišnih u nastanku migracija? Zašto neki imaju šansu za selidbom, a drugi ostaju na ratom ili prirodnim katastrofama opustošenim područjima? Što bi značila okolišna pravda za mehanizme prilagodbe i nošenja sa okolišnim rizicima? Ovo su neka od pitanja kojima se predavanje bavi.

28.11. Vedran Romac - Ekološka cijena mesa
Uzgoj hrane za ljudsku prehranu izravno je povezan s brojnim ekološkim problemima. Posljedice mesne industrije na tlo, vodu, zrak, porast emisija stakleničkih plinova i klimatske promjene skrivaju se iza gotovih proizvoda koji, lijepo posluženi na tanjuru, odvraćaju pozornost s ružne istine koja sve češće izlazi na vidjelo. Izravan i učinkovit način na koji svaki pojedinac može pridonijeti očuvanju okoliša jest edukacija i prelazak na vegansku prehranu, o čijim će prednostima, uz informacije iz brošure ''Hrana i ekologija'' govoriti Vedran Romac, socijalni radnik i dugogodišnji aktivist za prava životinja.

30.11. Tomislav Medak - Ekologija i tehnologija, spas ili propast?
Planetarna ekološka kriza karakterizirana klimatskim promjenama, masovnim izumiranjem životinjskih i biljnih vrsta, poremećajima Zemljinih biokemijskih ciklusa, topljenjem polarnih ledenih kapa i povećanjem razine mora posljedica su ljudskog djelovanja. Trenutno čovječanstvo na godišnjoj razini crpi 1.6 bioregenerativnih kapaciteta planete. S takvom razinom eksploatacije prirodnih resursa, gotovo da trebamo još jednu Zemlju, a neka društva i pet takvih planeta. U uvjetima ekološke krize taj prometejski svjetonazor nastavlja prevladavati. Iako je tehnologija dio problema, tehnologiju se vidi kao rješenje. Scenariji smanjivanja globalnih emisija CO2 na koje su dobrovoljno pristale zemlje potpisnice Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama pretpostavlja brzinu tehnološke inovacije, neprovjerene tehnologije i masovnost njihove primjene kakva nije poznata u prethodnim tehnološkim revolucijama. Može li četvrta industrijska revolucija biti brža od prethodnih i biti dovoljno brza da omogući duboku dekarbonizaciju i odvajanje ekonomskog rasta od iscrpljivanja Zemljinih prirodnih resursa? Predavanje će govoriti o ograničenosti ovog svjetonazora koji teške političke i ekonomske odluke prikriva uzdanjem u tehnološka rješenja.

1. - 3.12. Vikend radionica
Na vikend radionici polaznici_e učit će razvijati kampanje i akcije koje se bave nekim od aktualnih problema zaštite okoliša. Stručni tim ZA predstavit će detalje problema polaznicima_ama te im dati potrebno znanje za razumijevanje tog problema, nakon čega će oni_e zajedno osmisliti te nakon radionice i izvesti akciju na tu problematiku, uz potporu tima ZA i Aktivističke grupe.
NAPOMENA: Za sudjelovanje na radionici bit će otvoren poziv te će biti potrebne prijave.

Dodatne informacije i pitanja: sven@zelena-akcija.hr

Poveznica na Facebook događaj: https://www.facebook.com/events/1918256315168522


18.10.17. 16:28