FacebookTwitterYoutubeFlickrInstagramRss
Članak

Bilten br. 02/2008, Veljača 2008.

Cijeli bilten možete preuzeti u PDF obliku ovdje Bilten možete pročitati u nastavku...

Uvod

Bilten broj 1 izazvao je burne reakcije kod ljudi i zbog toga nam je drago. Reakcije su uglavnom pozitivne osim jedne. Žao nam je što je prošli Bilten kod te osobe izazvao takvo reagiranje te se ovim putem ispričavamo ako smo bilo koga uvrijedili. Odlučili smo ubuduće negdje u Biltenu pod P.S. pisati u “slobodnom” stilu, kao i naša zapažanja, reagiranja, ozbiljnje i neozbiljnje tekstove...

U mjesecu veljači primili smo 172 prijave građana što je začuđujuće puno. Iz mjeseca u mjesec kategorija otpad je na prvom mjestu (49), slijedi kategorija gradnja sa 43 prijave, zelenilo 17 prijava, zrak 13 prijava, kategorije šume i vode dijele isti broj prijava (12) i kategorija razno s 11 prijava. Kategorije promet, tlo, životinje, zračenje i rudarenje učestvuju ispod 10 prijava, a iz kategorije buka nismo primili niti jednu prijavu.

Otpad

  • Preko puta Doma zdravlja i Osnovne škole u Borovju nalazi se divlji deponij.
  • U svojim uredima Centar za strateško upravljanje i Hidroprojekting htjeli bi postaviti kutije za stari papir, a poduzeće Kobokov ne zna kamo sa starim papirom.
  • Duž cijele Zelene magistrale ima više manjih deponija otpada.
  • U Kapucinskoj ulici kod parka ima puno otpada.

Zelenilo

  • Na Trgu Otokar Keršovani na javnoj zelenoj površini nalazi se veliko stablo breze sa suhim granama.
  • U Vukovarskoj ulici ispred k. br. 284 zasađena je tepih trava koja je uništena radi parkiranja automobila.
  • Zelena površina između Ivekovićeve i Ježevske ulice puna je parkiranih automobila.
  • U Petrinjskoj ulici srušena su dva stabla radi gradnje. Jedno stablo je bilo zaštićeno kao spomenik prirode.

Zrak

  • U večernjim satima i vikendom osjeća se užasan smrad od CIOS-a.

Vode

  • U Brdovcu je prošle godine sprovedena kanalizacija. Neka se domačinstva nisu spojila na kanalizaciju nego su se spojili cijevima izravno u potok.
  • U Susedgradu kod šume Mačkovec potok je pun otpada.

P.S.

Ponovno će se crpiti nafta iz šume Žutica kod Ivanić Grada. U Večernjaku piše da projekt neće ugroziti okoliš jer tako tvrde Inini stručnjaci. Ha, možeš si mislit. Sad će netko pomisliti “gle ovu pa valjda stručnjaci znaju”. Ali “ova” se sjeća 15. siječnja 1995. godine, kada ju je u 7.00 sati ujutro probudila Nives Farkaš Topolnik tada stručna suradnica Uprave šuma Zagreb (sada direktorica Uprave parka prirode Medvednica) i rekla da je pukla naftovodna cijev u šumi Žutica. Tada se “ova” sa Nives, HRT – ovim novinarom Damirom Devićem, novinarom Večernjeg lista Kozarčaninom i predsjednikom Zelene akcije Vidanom uputila put Žutice za potragom puknute naftovodne cijevi.

Ništa u cijeloj priči ne bi bilo neobično da samo 1994. godine nije bilo šest puknuća naftovodnih cijevi uz još neobičniju sanaciju onečišćenja. Iako u naftnom polju postoji odlagalište naftnog otpada, “bazen” površine nogometnog igrališta zjapio je prazan. Sakupljeni naftni mulj odvozio se u priručnu rupu dalje u istoj šumi, a brdo pijeska i grmlje kraj rupe nagoviještavalo je njeno zatrpavanje i sakrivanje. Inini radnici koji su odlagali naftni mulj u tu rupu, rado su nam pozirali, tako da u našoj arhivi imamo slike iz te 1995. godine. U šumi Žutica osušilo se oko deset hektara šume (hrastova šuma) od 1987. godine (od kada znamo da su se puknuća počela događati) do 1995. godine. U INI su nam tada rekli da generalni remont dotrajalih cijevi ne dolazi u obzir jer je to jako skupo. U idućih će se 20 godina iz naftih polja u šumi Žutici izvući tri milijuna prostornih metara sirove nafte. U projekt INA ulaže se 55 milijuna eura. Zanima me, koliko je eura uloženo u zaštitu šest tisuća hektara šume Žutice?

Zanimljivost

Osim uobičajene i najčešće komunikacije telefonom veliki dio posla na Zelenom telefonu (ZT) obavlja se putem dopisa. Izlaznim dopisima prosljeđujemo prijave i upite koje smo primili na ZT nadležnim službama i institucijama na rješavanje. U 2007. godini sa ZT-a upućeno je 259 dopisa, a primljeno je 58 dopisa (Vidi tabelu 1). Izlazna pošta je, dakle, tri puta brojnija od one ulazne. Ili, odgovorilo se na svega 22 % na naših dopisa. Najveći broj dopisa (100) otišao je Inspekciji zaštite okoliša, koji su rijetko pismeno uzvratili (37). Međutim, komunikaciju između Inspekcije zaštite okoliša i ZT-a smatramo zadovoljavajućom jer postoji i redovna komunikacija putem telefona. Veliki broj dopisa otišao je komunalnom redarstvu (43), koji su vrlo rijetko pismeno uzvratili (3), jer se prijave rutinski riješavaju . Komunalni redari često telefonski komuniciraju sa ZT-om, a i odlazimo u njihove urede.

Potpuno je drugačija slika korespodencije s ostalim državnim uredima i javnim poduzećima (građevinska inspekcija, vodopravna inspekcija, urbanistička inspekcija, rudarska inspekcija, šumarska inspekcija, Ministarstvo kulture itd.) od kojih smo na 116 naša dopisa primili samo 13 odgovora. To više ukazuje na manjak potrebne komunikacije “odozgo prema dolje” što se tiče državnih ureda. Dok javna poduzeća (Čistoća, Zrinjevac) ne ignoriraju probleme koje ZT posreduje iz svakodnevnog života, jer iste službe uglavnom nastoje probleme riješavati.

Tabela 1

NADLEŽNE SLUŽBE I INSTITUCIJE
IZLAZ POŠTE – BROJ IZLAZNIH DOPISA ULAZ POŠTE – BROJ ULAZNIH DOPISA
Inspekcija zaštite okoliša 100 37
Komunalno redarstvo 43 3
Građevinska inspekcija 27 3
Urbanistička inspekcija 7 1
Vodopravna inspekcija 20 4
Šumarska inspekcija 11 0
Rudarska inspekcija 2 0
Poljoprivredna inspekcija 2 0
Sanitarna inspekcija 6 0
Gradski odjel za promet 9 2
Zavod za zaštitu spomenika prirode i kulture 6 5
Gospodarska inspekcija 1 0
Čistoća 1 0
Zagrebačke ceste 1 0
Zrinjevac 4 0
Zavod za prostorno planiranje 2 0
Ministarsvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva 10 2
Zavod za javno zdrastvo 1 0
Ministarstvo kulture 6 1
UKUPNO 259
58

Iz tabele 2. uočljivo je da građani češće pišu nama, a te prijave se tretiraju kao i one telefonske. Dopisi građanima upućuju se u rijetkim slučajevima kada ima izgleda da će se upozorenjima građana neki problem riješiti ili kada ocjenimo da pojedince treba pismeno informirati o poduzetim koracima za riješavanje problema. Također primamo i anonimne dopise pa je tako i nemoguće odgovoriti na dopise građana. Sasvim je druga priča korespodencije putem elektronske pošte. Obavezno se informira građanina o učinjenim radnjama koje su poduzete da bi se problem riješio osim ako se radi o općenitom problemu ili razmišljanjima građana. Građani se također informiraju oko riješavanja problema putem Biltena ZT-a.

Tabela 2

  BROJ ULAZNIH DOPISA BROJ IZLAZNIH DOPISA
Građani 330 44


Autor: Zelena akcija

28.02.08. 20:00