FacebookTwitterYoutubeFlickrInstagramRss
Članak

Zelena akcija i WWF: Rijeku Liku treba zaštiti na međunarodnoj razini!

Zagreb, 22.3.2007. – na skupu sa svim zainteresiranim stranama prihvaćene su odredbe održivog upravljanja kao i model zaštite sliva rijeke Like na međunarodnoj razini.
Zaštita prirodnih resursa

Program: Zaštita prirodnih resursa

Projekt: Zeleni pojas Velebit

otesica_malaZagreb, 22.3.2007. – na skupu sa svim zainteresiranim stranama prihvaćene su odredbe održivog upravljanja kao i model zaštite sliva rijeke Like na međunarodnoj razini.

Skup je održan u utorak 20. ožujka 2007. u organizaciji Zelene akcije i Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF), a na temu “Održivo upravljanje i zaštita sliva rijeke Like”, kao dio višegodišnjeg projekta “Zeleni pojas Velebit” – za zaštitu biološke raznolikosti šireg velebitskog područja i njegov održivi razvoj.

Svi sudionici, iz skoro svih interesnih skupina, od državne do lokalne razine vlasti, do znanstvenika i lokalnog stanovništva, su se složili da postojeću situaciju oko zaštite vodnh resursa sliva Like, zaštite biološke raznolikosti i samog načina života u tom kraju treba hitno mjenjati. Složili su se da se vrijednosti ličkog kraja moraju promovirati više prema van, a u svrhu razvoja turističkog potencijala i poboljšanja kvalitete života, uz nužan održivi pristup u korištenju tih potencijala.

Od Hrvatskih voda smo dobili pohvalu našeg rada na osnovama plana upravljanja slivom rijeke Like i potvrdu da će se korisititi našim saznanjima prilikom izrade konačnog integiranog plana upravljanja slivom rijeke.

Kroz prezentaciju o rezultatima istraživanja biološke raznolikosti sliva Like mogla se vidjeti raznolikost, jedinstvenost i vrijednost toga kraja. Nađena je vidra – ugrožena i zaštićena vrsta u Europi i Hrvatskoj; preko 90 vrsta ptica od kojih je najznačajnije i ugrožene: kosac, eja livadarka, šljuka kokošica i sivi svračak; oko 20tak vrsta riba od kojih su čak 3 endemske: hrvatski pijor, jadovska gaovica i jadovski vijun kao nova vrsta; dvije ugrožene vrste šišmiša; 9 vrsta gmazova i 3 vrste vodozemaca koje su gotovo sve zaštićene zakonom.

Kako bi se područje pravilno zaštitilo, predloženi su prikladni modeli zaštite: Nacionalna ekološka mreža i Natura 2000 kao mreža zaštićenih područja na razini EU u kojima se propisuju određene mjere zaštite, a i zaštita pod Ramsarskom konvencijom o močvarnim staništima od međunarodne važnosti isto je bila razmatrana, kao najprikladnija metoda za postizanje međunarodnog priznanja i promocije.

Za više informacija:

Irma Popović, Zelena akcija, 01/4818 480, irma@zelena-akcija.hr


Autor: Irma Popović

29.03.07. 13:08