FacebookTwitterYoutubeFlickrInstagramRss
Članak

Hrvatska i Mađarska potpisale izjavu o uspostavi prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava

Barč, Mađarska 17 rujna 2009 – Vlade Hrvatske i Mađarske su danas potpisale zajedničku izjavu o uspostavi hrvatsko-mađarskog prekograničnog Rezervata biosfere Mura - Drava – Dunav koji će zaštititi zajedničku biološku raznolikost duž ove tri rijeke. Ovo utvrđuje put za osnivanjem najvećeg zaštićenog riječnog područja u Europi.
Zaštita prirodnih resursa

Program: Zaštita prirodnih resursa

U suradnji
Wwf
Pticehr
20 godina nakon pada „željezne zavjese“ Hrvatska i Mađarska će uspostaviti najveće riječno zaštićeno područje u Europi!

S vrlo rijetkim, ali velikim poplavnim šumama, riječnim otocima, šljunčanim i pješčanim obalama i mrtvajama, ovo zaštićeno područje ukupno pokriva 500 km toka triju rijeka i oko 630.000 hektara jedinstvenog prirodnog i kulturnog krajobraza. Zaštićeno područje, čije proglašenje je bilo potpomognuto radom domaćih i međunarodnih nevladinih udruga (poput EuroNatur-a, WWF-a, Zelene Akcije, Dravske lige, Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, Prirodoslovnog društva Drava iz Virovitice, Ekološkog društva iz Koprivnice, Ekološke udruge Franjo Košćec iz Varaždina, Zelenog Osijeka i drugih) sada čeka potvrdu UNESCO-a kako bi tijekom 2010. godine i službeno postalo Rezervat Biosfere.

Ceremonija potpisivanja zajedničke izjave održala se u gradiću Barcs (Barč) u Mađarskoj u prisustvu premijera Hrvatske i Mađarske, gđe. Jadranke Kosor i gosp. Gordona Bajnai.

Ukazujući na globalni značaj potpisivanja zajedničke izjave, Svjetski fond za okoliš (WWF) je istakao vodeću ulogu vlada Republike Hrvatske i Republike Mađarske uručivši im plaketu „Vođe za Živući Planet" koju je uručio Lifeng Li, direktor WWF-ovog globalnog slatkovodnog programa.

„Nakon 20 godina od pada strogog pograničnog režima poznatog pod nazivom „Željezna zavjesa" ovaj prekogranični sporazum o zaštiti područja od velikog prirodnog značaja će poticati regionalnu suradnju, međunarodno razumijevanje i očuvanje mira." - kaže James P. Leape, generalni direktor Svjetskog fonda za okoliš. „Ovo nije samo značajan korak za regiju već može poslužiti kao primjer kako vizija zaštite prirode može povezati države."

S vrlo rijetkim, ali velikim poplavnim šumama, riječnim otocima, šljunčanim i pješčanim obalama i mrtvajama, ovo zaštićeno područje ukupno pokriva 500 km toka triju rijeka i oko 630.000 hektara jedinstvenog prirodnog i kulturnog krajobraza. Zaštićeno područje, čije proglašenje je bilo potpomognuto radom domaćih i međunarodnih nevladinih udruga (poput EuroNatur-a, WWF-a, Zelene Akcije, Dravske lige, Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, Prirodoslovnog društva Drava iz Virovitice, Ekološkog društva iz Koprivnice, Ekološke udruge Franjo Košćec iz Varaždina, Zelenog Osijeka i drugih) sada čeka potvrdu UNESCO-a kako bi tijekom 2010. godine i službeno postalo Rezervat Biosfere.

Današnja izjava o suradnji, potpisana u prisustvu gosp. Bože Biškupića, ministra kulture i gosp. Imre Szabó-a, ministra za okoliš i vode, ima potencijal postati temelj za međunarodnim rezervatom biosfere kojem bi se pridružile još Austrija, Slovenija i Srbija. To bi stvorilo prvi rezrervat biosfere kojeg bi zajednički dijelilo pet europskih država.
„Svjetski fond za okoliš pozdravlja ovaj korak između Mađarske i Hrvatske kao vrlo važan događaj za zaštitu europskih prirodnih vrijednosti." - kaže Gábor Magyar, direktor WWF-Mađarska. „Ovaj prekogranični događaj između trenutne i buduće članice EU je snažan simbol budućeg pridruživanja Hrvatske s Europskom Unijom." - dodao je Andreas Beckmann, direktor WWF-ovog Dunavsko-karpatskog programa.

Ovo područje je dom najgušćoj gnijezdećoj populaciji orla štekavca u Europi i drugim ugroženim vrstama poput male čigre, crne rode, vidre ili kečige. To je također vrlo važno područje za odmor i zimovanje za više od 250.000 ptica močvarica svake godine. „Biološka raznolikost vrsta u ovoj regiji je jedna od najbogatijih u Europi" - kazao je voditelj projekta, Arno Mohl iz WWF Austrije.

Nadalje, ovaj riječni ekosustav je vitalan za socio-ekonomski razvoj prekogranične regije. „On je glavni izvor pitke vode, služi za efikasnu obranu od poplava, održivo šumarstvo, poljoprivredu i ribarstvo, a također ima veliku ulogu u razvoju kontinentalnog eko-turizma i podizanje svijesti o potrebi zaštite prirode i okoliša u cijeloj regiji." - rekla je Irma Popović, voditeljica Programa zaštite voda Zelene Akcije iz Zagreba.

„Današnji događaj je veliki korak za zaštitu prirode u regiji, ali i još jedan jasan signal predstavnicima vodnog gospodarstva da prestanu sa zastarjelim i štetnim projektima regulacija rijeka i neodrživim eksploatacijama šljunka i pijeska." - kaže Tibor Mikuska iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode. „Umjesto toga, pozivamo predstavnike vodnog gospodarstva da nam se pridruže u izradi i provedbi zajedničkih projekata restauracije staništa i područja u cilju integralnog pristupa upravljanja vodama, a u obostranu korist i Prirode i Čovjeka".

„Pozivamo Austriju, Sloveniju i Srbiju da se priključe ideji predloženog Rezervata Biosfere i zajedno s Hrvatskom i Mađarskom dovrše proces zaštite ovog zelenog pojasa u srcu Europe" - naglasili su predstavnici nevladinih udruga.

Za dodatne informacije molimo kontaktirati:

  • Irma Popovic, Zelena Akcija, tel: 099 3149 625
  • Tibor Mikuska, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, tel: 095 909 87 53
  • Arno Mohl, Project Leader "Danube-Drava-Mura" Biosphere Reserve, WWF Austria, tel:  +43 1 488 17 233, mob:  +43 676 83 488 300

Autor: Eugen Vuković

17.09.09. 02:00