FacebookTwitterYoutubeFlickrInstagramRss
Članak

Ratifikacija CETA-e neće rezultirati značajnim rastom hrvatskog gospodarstva! Priopćenje

Zelena akcija poziva sve zastupnike i zastupnice u Hrvatskom saboru da se detaljno upoznaju s odredbama Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma između Kanade i Europske unije (CETA), da sagledaju sve posljedice koje iz njega proizlaze te da ga odbiju ratificirati.
Ceta

Jučer (27.02.) je održana 9., tematska, sjednica Odbora za europske poslove, posvećena Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu između Kanade i Europske unije (CETA), čime je rasprava o ovoj temi otvorena  u Hrvatskom saboru.

Sjednici je, uz posebnog izaslanika kanadskog premijera, predstavnike različitih političkih opcija, udruženja poslodavaca te nekoliko sindikalnih središnjica, prisustvovao i predstavnik Zelene akcije. Iz rasprave na sjednici stječe se dojam da među glavnim političkim strankama u Hrvatskoj postoji široki konsenzus o korisnosti CETA-e za hrvatsko gospodarstvo i društvo, što između ostalog potvrđuje i činjenica kako su Hrvatska i Estonija jedine države članice EU čiji su predstavnici_e u Europskom parlamentu jednoglasno podržali_e ovaj sporazum.

Međutim, ostaje nejasno na čemu se točno temelji toliki entuzijazam, osim na slijepoj odanosti ideologiji slobodnog tržišta i apstraktnim pričama o povećanju izvoza i otvaranju novih radnih mjesta. Naime, detaljna studija utjecaja CETA-e na Hrvatsku još uvijek nije napravljena. Pri tome treba imati na umu kako je Kanada relativno nebitan trgovinski partner Hrvatskoj -  primjerice, 2015. godine je izvoz u tu zemlju iznosio svega 0,24% ukupnog hrvatskog izvoza. Kanadska ulaganja u RH do sada su također bila vrlo ograničena i to unatoč činjenici da Hrvatska s tom zemljom još od 1997. ima sklopljen bilateralni sporazum koji njenim investitorima garantira čak i veća prava od CETA-e. Dakle, nije realno za očekivati da će ratifikacija CETA-e rezultirati značajnim rastom hrvatskog gospodarstva.

S druge strane, iako CETA-a nigdje eksplicitno ne brani državama da reguliraju u javnom interesu, uključivanjem mehanizma za rješavanje sporova sa stranim investitorima (ICS) u tekst sporazuma, kompanijama se omogućava da pred arbitražnim sudovima tuže državu za iznose koji se mjere u stotinama milijuna ili više eura, ukoliko prosude da se dotičnom regulativom krše njihova, vrlo široko definirana, prava. Time se stvara pravna nesigurnost i efektivno destimulira reguliranje u javnom interesu. Strani investitori su slične mehanizme u drugim sporazumima već koristili kako bi napali okolišne standarde, zabrane kemikalija, patentne zakone, podizanje minimalne plaće, reguliranje cijena vode i struje, poništenja privatizacija, sudske odluke... Na umu treba imati i činjenicu da broj ovakvih međunarodnih arbitraža posljednjih godina raste eksponencijalnom brzinom te ih u budućnosti može biti samo više, s potencijalno katastrofalnim posljedicama po javna sredstva.
 


28.02.17. 10:01