FacebookTwitterYoutubeFlickrInstagramRss
Članak

ISDS i regulatorna suradnja – dvije najveće prijetnje koje donosi TTIP Vijest

U sklopu projekta kojeg financira mreža okolišnih udruga Friends of the Earth Europe (FoEE), Zelena akcija predstavlja dvije brošure koje se bave najopasnijim aspektima TTIP-a i drugih sličnih trgovinskih i investicijskih sporazuma, poput sporazuma s Kanadom (CETA).
Screenshot_from_2016-01-14_12_54_50_opt

Prva se brošura bavi tzv. mehanizmom rješavanja sporova između ulagača i država (eng. investor-state dispute settlement – ISDS) koji stranim investitorima omogućava da putem međunarodnog arbitražnog suda zatraže financijsku kompenzaciju od vlade neke države, ukoliko procijene da bi njihovi profiti i potencijali za investiranje mogli biti ugroženi izmjenama zakona i/ili politika u dotičnoj državi. Brošura prezentira rezultate istraživanja koje su FoEE proveli 2014. godine, a u sklopu kojeg su prikupili i analizirali podatke o 127 (poznatih) tužbi pokrenutih protiv država članica EU putem ISDS mehanizma u postojećim bilateralnim investicijskim sporazumima, u razdoblju od 1994. do 2014. godine. Premda podaci o mnogim od tih tužbi nisu dostupni javnosti te rezultati analize najvjerojatnije predstavljaju samo vrh sante leda, oni su pokazali kako je, zahvaljujući ovom mehanizmu, 20 država članica EU privatnim investitorima iz javnih sredstava do sada već isplatilo najmanje 3,5 milijardi eura odštete. Potpisivanjem TTIP-a i/ili CETA-e, ukupni volumen stranih investicija pokrivenih ovim mehanizmom drastično bi se povećao, što bi rezultiralo neprihvatljivom prijetnjom proračunskim sredstvima europskih država te ozbiljno ugrozilo njihovo pravo na reguliranje u javnom interesu.

Ono što, iz perspektive organizacije koja se bavi zaštitom okoliša na području Republike Hrvatske, posebno zabrinjava jest to što je istraživanje pokazalo kako se gotovo 60% (75 od 127) poznatih slučajeva odnosi na sektore važne za očuvanje okoliša, kao i činjenica da je 76% poznatih tužbi (97 od 127) pokrenuto protiv novih, prvenstveno istočnoeuropskih, gospodarski slabijih država članica.

No, ISDS mehanizam nije jedina prijetnja koju donosi ova nova generacija trgovinskih sporazuma. Barem jednaku opasnost predstavlja i regulatorna suradnja, koja je tema druge brošure. Cilj regulatorne suradnje je uskladiti postojeća i buduća pravila i procedure u EU-u i SAD-u kako bi se uklonile nepotrebne prepreke trgovini i ulaganjima, te se predlaže formiranje tzv. Tijela za regulatornu suradnju čija bi zadaća bila pregledavanje svog novog zakonodavstva s američke i europske strane te predlaganje mjera za njihovo usklađivanje. Ovo se možda na prvi pogled ne čini toliko problematičnim, no pažljivije iščitavanje prijedloga Europske komisije pokazuje kako kriteriji s obzirom na koje se zakonodavstvo procjenjuje, kao i mjere za usklađivanje koje Tijelo za regulatornu suradnju može predložiti, interese trgovine i ulaganja izdižu iznad svih drugih interesa, a čitava procedura postavlja brojne barijere reguliranju u javnom interesu. Ono što posebno zabrinjava je da se prijedlogom za regulatornu suradnju utjecaj TTIP-a širi i na one sektore o kojima se službeno ne pregovara, čime je Komisija zapravo prekoračila povjereni joj mandat.

Nadamo se kako će objavljivanje ovih publikacija doprinijeti širenju javne rasprave o ovim temama, koja je kod nas tek u začecima, te pomoći u formiranju snažnije koalicije koja bi na nacionalnoj razini pružila otpor potpisivanju ovih sporazuma.


30.12.15. 13:00