FacebookTwitterYoutubeFlickrInstagramRss
Članak

U odlučivanju o GMO-ima, Europska unija omogućava biotehnološkim tvrtkama suverenitet nad državama članicama! Priopćenje

Na sjednici Vijeća Europske unije koja će se održati u četvrtak 12. lipnja, ministri 28 država članica trebali bi donijeti odluku od presudne važnosti za budućnost GM usijeva u Europskoj uniji. Naime, na dnevnom redu sjednice nalazi se odluka o izmjenama Direktive 2001/18/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o namjernom puštanju genetski modificiranih organizama u okoliš, kojom se između ostalog definira procedura za odobravanje uzgoja GM usijeva na teritoriju EU.
Zaštita prirodnih resursa

Program: Zaštita prirodnih resursa

Tagirano
GMO, EU
Gmo_tomato2_2003_5

Iako se ove izmjene najavljuju kao instrument koji će državama članicama dati više slobode da zabrane uzgoj GM usjeva na svom teritoriju, u realnosti se radi o politički, demokratski i pravno manjkavom prijedlogu čije bi usvajanje moglo polučiti upravo suprotne rezultate.

Prema trenutnom prijedlogu, ukoliko neka država članica želi zabraniti uzgoj određenog GMO-a na svom teritoriju, ona je to prvo (preko Europske komisije kao posrednika) dužna ispregovarati s biotehnološkom tvrtkom koja podnosi zahtjev za uzgojem. Ovakav mehanizam je apsolutno neprihvatljiv jer se suverene države i privatne tvrtke tretira kao ravnopravne subjekte, a GM industriji daje formalizirana uloga u kreiranju politika. Države nemaju pravo prisiliti tvrtku da ograniči svoju aplikaciju, već mogu samo podnijeti zahtjev koji tvrtka može uvažiti ili ne.

Tek ukoliko tvrtka ne pristane na ograničenje teritorija na koji se aplikacija odnosi, država članica može uvesti mjere za zabranu uzgoja dotičnog GMO-a, ali pod uvjetom da te mjere nisu u suprotnosti s procjenom rizika koja se provodi na europskoj razini, već se odnose na pitanja kao što su prostorno planiranje, korištenje zemljišta, socioekonomski utjecaji, ciljevi poljoprivredne politike i sl. Prema tumačenjima pravnih stručnjaka, ovi razlozi ne bi imali mnogo pravne težine, te bi ih se moglo lako osporavati putem različitih trgovinskih ugovora i organizacija poput WTO-a, pri čemu bi kompanija najvjerojatnije pobijedila i mogla tražiti financijsku kompenzaciju od zemlje koja je zabranila GMO.

Ovaj prijedlog u osnovi predstavlja pokušaj biotehnoloških tvrtki, Europske komisije i pro-GMO vlada da, zaobilaženjem država koje se protive njihovom uzgajanju, ubrzaju postupak odobravanja kultivacije novih GMO-a, što bi moglo povećati poljoprivredne površine pod GMO-ima u EU. U odsustvu bilo kakvih obvezujućih antikontaminacijskih mjera, to će sigurno imati posljedice i po države koje se odluče na zabranu.

Posebno je zanimljiv i kontekst u kojem se ove izmjene pokušava progurati, svega nekoliko mjeseci nakon što se rekordni broj država članica (19 od 28), kao i 2/3 europarlamentaraca, usprotivio uzgoju Pioneerovog kukuruza 1507 na teritoriju EU. Unatoč ovako snažnoj opoziciji, konačnu odluku o sudbini ovog kukuruza donjeti će Europska komisija koja je već najavila njegovo odobravanje. Suočene s takvim stavom Komisije, mnoge države članice žele što prije osigurati bilo kakav mehanizam koji bi im omogućio blokiranje uzgoja novih GMO-a na njihovom teritoriju, te se nalazimo u paradoksalnoj situaciji da bi upravo snažna opozicija prema GMO-ima mogla dovesti do usvajanja ovog prijedloga koji će ubrzati njihovo širenje europskim poljima. 

Iako Zelena akcija načelno podržava veću slobodu država članica da odlučuju o uzgoju GMO-a na svom teritoriju, ovakav prijedlog Komisije smatramo podvalom, te predlažemo da RH zatraži izmjene spornih članaka o sudjelovanju biotehnoloških kompanija u odlučivanju, te da se unesu odredbe o kontaminaciji te kompenzacijama šteta od GMO zagađenja. Ukoliko se ovakve odredbe ne unesu, pozivamo hrvatske predstavnike, kao i sve ostale države članice, da na Vijeću ministara 12. lipnja glasaju protiv ovog prijedloga.


11.06.14. 11:23