FacebookTwitterYoutubeFlickrInstagramRss
Članak

Europski parlament izglasao izmjene EU direktive o GMO-ima

Europski je parlament jučer (13.1.2015) izglasao izmjene Direktive 2001/18/EZ o namjernom puštanju genetski modificiranih organizama u okoliš kojima se nacionalnim vladama daje više moći pri odlučivanju o uzgoju genetski modificiranih (GM) usjeva na vlastitom teritoriju.
Zaštita prirodnih resursa

Program: Zaštita prirodnih resursa

Tagirano
GMO, EU
Vienna_march_1_cropped_0

Današnja odluka Europskog parlamenta po prvi put omogućava vladama da zabrane čitave kategorije GM usjeva. Mreža okolišnih udruga Friends of the Earth Europe, koje je i Zelena akcija dio, stoga je pozvala sve države članice EU da odmah iskoriste ove nove ovlasti i zabrane sav GM kukuruz, jedinu kategoriju GM usjeva koji trenutno čekaju na odobrenje uzgoja u Europi.

Uzgoj GM usjeva u Europskoj uniji izaziva kontroverze već više od 15 godina. Do sada je 9 država članica (Austrija, Bugarska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Mađarska, Njemačka i Poljska) u potpunosti zabranilo uzgoj kukuruza MON810, jedinog GM usjeva odobrenog za uzgoj na području EU. Legalnost ovih zabrana dovedena je u pitanje od strane Europske komisije i biotehnološke industrije, a Europski sud pravde svojom je odlukom snažno ograničio postojeće regulatorne mehanizme koji stoje na raspolaganju vladama. Sve je to rezultiralo potporom mnogih nacionalnih ministara prijedlozima za osnaživanje njihovih legalnih prava da zabrane GM usjeve.

Usvojene izmjene predstavljaju kompromis između pozicija Vijeća EU i Europskog parlamenta te imaju pozitivnih i negativnih strana. Od pozitivnih stvari možemo istaknuti: smanjenu ulogu biotehnoloških kompanija u odnosu na originalni prijedlog Vijeća (države članice se više nisu dužne konzultirati s njima prije uvođenja zabrane, no ta im opcija ostaje i dalje otvorena ako to žele), mogućnost zabrane čitavih kategorija GM usjeva definiranih prema vrsti biljke ili svojstvu (npr. moguće je zabraniti sav GM kukuruz ili sve GM usjeve otporne na herbicide) te mogućnost uvođenja zabrane u bilo kojem trenutku tokom ili nakon procesa za odobravanje uzgoja na razini EU.

No, s druge strane usvojeni dokument ima i nekih bitnih slabosti. Npr. u konačnom tekstu nisu navedeni konkretni razlozi zbog kojih se mogu uvesti nacionalne zabrane (poput sprječavanja razvoja otpornosti na pesticide, invazivnosti, mogućnosti križanja s domaćim sortama, očuvanja lokalne bioraznolikosti i sl.), već se referira samo na prilično neodređene ciljeve okolišne i poljoprivredne politike, urbanističko planiranje, upotrebu zemljišta, društveno-ekonomske utjecaje, izbjegavanje prisutnosti u drugim proizvodima i javni poredak - razloge upitne pravne težine. Ova pravna neizvjesnost u kombinaciji s mogućnošću direktnog dogovora s biotehnološkim kompanijama (premda ovo više nije obavezno) mogla bi poslužiti kao snažan poticaj državama članicama da koriste ovaj mehanizam, izlažući se time mogućnosti ucjene od strane tih istih kompanija.

Također bitno je istaknuti da, iako ove izmjene daju veće ovlasti državama kritičnim prema GM usjevima, one u isto vrijeme predstavljaju i pokušaj biotehnoloških tvrtki, Europske komisije i pro-GMO vlada da, zaobilaženjem država koje se protive uzgoju GM usjeva, ubrzaju postupak odobravanja njihove kultivacije na europskoj razini, što bi moglo povećati poljoprivredne površine pod GMO-ima u EU. Promatrano iz ove perspektive, jasno je kako borba protiv GM usjeva na području EU nije ni približno gotova.


14.01.15. 12:24