FacebookTwitterYoutubeFlickrInstagramRss
Članak

Upravljanje rijekama Zapadnog Balkana i održiva energetska politika Priopćenje

Zagreb, 26.02.2015. – okolišne nevladine organzacije okupljene u regionalnu mrežu SEENET i partneri na projektu Europske unije: Mreže zagovaračkih NVO-a za održivo korištenje energije i prirodnih resursa u zemljama zapadnog Balkana i Turskoj - ETNAR predstavile su mišljenja o zaštiti i upravljanju rijekama Zapadnog Balkana, te o energetskoj tranziciji ka održivosti.
Manja

Smatramo da je bilo nepohodno da se osvrnemo na poplave u 2014. godini, te na sve veći broj planiranih zahvata, poput hidroelektrana, na rijekama. Ova su mišljenja namjenjena široj javnosti ali i donosiocima odluka, a u slučaju rijeka smo naveli konkrente preporuke kako upravljati rijekama da se smanje štete od poplava, te koje procese treba poštivati prilikom planiranja novih hidroelektrana – izjavila je Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu iz Banja Luka (BIH). Trenutno u svakoj zemlji regije imamo veliki broj planova za nove hidroelektrane, čak i u nacionalnim parkovima poput Sutjeske. To je velik pritisak na ekosustave rijeka, i ugrožavanje bioraznolikosti.

“Sada kada globalni energetski trendovi i energetske politike ukazuju na potrebu odbacivanja prljavih energetskih izvora i kao sto su ugljen i nafta i njihova zamjena obnovljim, nase zemlje iz regije ne prate te trendove na odgovarajući način. Službene energetske politike Zapadnog Balkana se i dalje oslanjaju na velike i teško izvodljive infrastrukturne projekte planirane prije više desetljeća, koji ujedno nose i velike utjecaje na okoliš i društvo. To su u prvom redu termoelektrane i velike hidrocentrale. Zato je vrijeme da se zemlje Zapadnog Balkana okrenu energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije i iskoriste nove tehnologije kako bi osigurali kvalitetni razvoj i smanjili energetsku ovisnost i štetne utjecaje na zdravlje građana i okoliša”, rekla je Jelena Marojević iz Green Home-a iz Podgorice, Crna Gora.

“Organizacije civilnog društva u zemljama kandidatima i zemljama koje su u procesu stjecanja tog statusa neophodan su akter za bolju provedbu neophodnih reformi i garant da te reforme budu što više u interesu građana. Civilno društvo zemalja članica, putem svojih institucija poput Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO), pružit će maksimalnu podršku partnerima u regiji” dodao je Toni Vidan iz Zelene akcije, član EGSO-a ispred okolišnih udruga iz Hrvatske.“

Fotografije s konferencije za medije pogledajte ovdje, a ovdje možete skinuti mišljenja o energetici i upravljanju rijekama.


27.02.15. 15:19