FacebookTwitterYoutubeFlickrInstagramRss
Članak

Građani Dubrovnika: Omblu treba zaštititi, a ne potopiti! Priopćenje

21.04.2015, Dubrovnik - Tvrtke Oikon i Geonatura jučer su predstavili u prepunoj dvorani Ivana Pavla II Studiju Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu HE OMBLA, koju je naručio HEP zbog zahtjeva Ministarstva zaštite okoliša i prirode.
Zaštita prirodnih resursa

Program: Zaštita prirodnih resursa

Projekt: ETNAR

Tagirano
Uz podršku
Centri_znanja_za_drustveni_razvoj-odrezaniji
Golubovkamentransparent-manji

HEP opet gura visokorizičan projekt HE Ombla unatoč činjenici da je 2013. godine raskinut ugovor o financiranju hidroelektrane sa Europskim bankom za obnovu i razvoj (EBRD), jer je između ostalog, dokazana visoka bioraznolikost špiljskog sustava Izvor Omble – Vilina Šplija.

Izrađivači studije su pokušali uvjeriti građane Dubrovnika kako Ombla nije Galapagos, te su,nakon što su započeli predavanje o Galapagosu, a ne o Ombli, masovno izviždani uz povike: «Dosta nam je vaših spinova!».

U studiji se tvrdi, kako bi hidroelektrana Ombla mogla povećati bioraznolikost jer će se prilikom gradnje iskopati dodatni kanali, te smanjiti fluktacije protoka vode. Također smo saznali kako u zadnje dvije godine nisu rađena nova istraživanja bioraznolikosti u sustavu Vilina Špilja – Izvor Omble, već su radili istraživanja drugih speleoloških objekata, kako bi dokazali da se vrste nađene u špiljskom sustavu Omble nalaze i na drugim lokalitetima pa je stoga utjecaj hidroelektrane, odnosno potapanje špilje,  prihvatljivo. Na taj način su, ignoriranjem Omble, a prikupljanjem podataka za druga područja htjeli pokazati da je Ombla tek prosječno bogata bioraznolikošću. Povrh toga, niti izrađivači studije niti HEP nisu izračunali koliko bi eventualne mjere zaštite prirode trebale povećati cijenu troška izgradnje i operativnost HE Ombla, a pad proizvodnje procjenjuju na 1%.

Građani su na predstavljanju studije opet ostali zakinuti za niz ključnih pitanja – o ekonomskoj isplativosti, o utjecajima na živote i zdravlje ljudi, o kulturnim aspektima vrijednosti Omble – jer se isti temelje na studiji utjecaja na okoliš iz 1999. godine koju je stručna javnost odavno ocijenila sramotno lošom.

Na kraju javnog izlaganja koje je potrajalo gotovo 6 sati bez prekida prisutni sudionici jednoglasno su poslali zahtjev Ministarstvu zaštite okoliša i prirode da se o ovoj studiji provede još najmanje jedno javno izlaganje uslijed očito velikog interesa javnosti.

“Smatramo da je krajnji rok da HEP konačno odustane od ovog projekta i počne ulagati u poboljšanje kapaciteta i efikasnosti postojećih hidroelektrana te u solarne i vjetroelektrane, te da se sliv rijeke Omble pod hitno zaštiti, ne samo zato što je žarišno područje bioraznolikosti na Europskom i svjetskom nivou, već i zbog zaštite izvora pitke vode za grad Dubrovnik” - složne su organizacije civilnog društva: Srđ je naš, Građanska inicijativa “Spasimo Omblu i njezine stanovnike”, Eko Omblići i Eko Centar Zeleno Sunce, Zelena akcija / FoE Croatia.

Te su organizacije dan prije javne rasprave, 19.04.2014. organizirale izlet na Golubov kamen poviše izvora Omble na kojem je sudjelovalo 40-tak građanki i građana, te su pri tom uputile apel za za zaštitu rijeke Omble.

S obzirom na površinu sliva, upućujemo apel Ministarstvu zaštite okoliša i prirode da pokrene postupak prekogranične zaštite Omble, kako bi se smanjilo zagađenje i osigurala kvalitetna pitka voda za grad Dubrovnik, koji je već pripremio projekt izgradnje pročišćivača za pitku vodu iz čega se može osigurati financijska sredstva iz strukturnih fondova Europske unije. HE Ombla nije niti financijski povolno niti adekvatno rješenje za riješenje za sprečavanje mućenja vode kod velikih kiša.

Dubrovačko neretvanska županija također treba zaštiti ovo područje kao zaštićeni krajolik (što je već proglašeno) te kao specijalni i ili strogi rezervat prirode prema stručnom elaboratu koji treba napraviti Državni zavod za zaštitu prirode.

Povom Dana planeta Zemlje, još jednom pozivamo Vladu RH da odustane od projekta hidroelektrane Ombla:

  • jer se temelji na rješenju o prihvatljivosti za okoliš iz 1999. godine,
  • jer su podaci i podloge koji su korišteni pri procjeni utjecaja na okoliš zastarjeli te su rađeni 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća ili čak i ranije,
  • jer su dodatna istraživanja bioraznolikosti pokazala da se radi o jedinstvenom nalazištu iznimno bogate faune koja bi realizacijom projekta bila narušena ili uništena,
  • jer su nezavisni stručnjaci u neovisnoj reviziji negativno ocijenili procjenu utjecaja na okoliš iz 1999. godine,
  • jer je projekt naglašeno rizičan i eksperimentalan, te je s obzirom na povijest HEPovih hidroenergetskih ulaganja, opravdano očekivati 30%-40% veću cijenu realizacije od planirane,
  • jer bi se potencijalna korist od izgradnje HE Ombla u vidu proizvedene energije mogla ostvariti ulaganjem planiranih sredstava u solarizaciju koja bi osigurala zamjensku energiju,
  • jer bi promašaj HEP-ove investicije pokrili građani RH kroz povećanje cijene struje.

21.04.15. 12:31

Omblapanorama1-manje Omblaizvorusce-manje2 Ombladolje3-manje Izletgolubovkamen-manje Ombla1-manje
Dsc03119-manje Golubovkamentransparent-manje Dsc03114-manje Dsc03110-manje
OmblaPanorama1-manje
+
OmblaIzvorusce-manje2
+
Ombladolje3-manje
+
IzletGolubovKamen-manje
+
Ombla1-manje
+
DSC03119-manje
+
GolubovKamenTransparent-manje
+
DSC03114-manje
+
DSC03110-manje
+
1 / 9

OmblaPanorama1-manje