FacebookTwitterYoutubeFlickrInstagramRss
Članak

CETA – vrag je u detaljima Priopćenje

Aktivisti i aktivistkinje Zelene akcije danas su pred Hrvatskim saborom organizirali akciju povodom posjete Cecilie Malmström, povjerenice Europske komisije za trgovinu, čija je namjera, između ostalog, da hrvatske političare_ke i javnost uvjeri da CETA, Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum između EU-a i Kanade, predstavlja najnapredniji sporazum te vrste u povijesti i da treba poslužiti kao model za trgovinsku politiku Europske unije u 21. stoljeću.
Rsz_img_0943
Kao što to često biva sa sporazumima slične vrste, i u slučaju CETA-e, vrag je u detaljima.

„Sve u svemu, radi se o jednom vrlo lukavo sročenom sporazumu koji neopreznim i površnim iščitavanjem može ostaviti dojam potpune bezazlenosti, pa čak i progresivnosti. Zelena akcija stoga poziva sve saborske zastupnike i zastupnice da ovaj sporazum shvate vrlo ozbiljno te da pažljivo razmotre detaljne kritike koje su međunarodno civilno društvo i dio europskih i kanadskih političara_ki uputili na njegove pojedine odredbe. Kao što to često biva sa sporazumima slične vrste, i u slučaju CETA-e, vrag je u detaljima“, izjavio je Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije.  

Dolazak gospođe Malmström na tematsku sjednicu u Sabor dio je veće kampanje kojom Komisija pokušava popraviti javnu percepciju sporazuma kojem se protivi koalicija od preko 500 organizacija (uključujući i neke od najvećih nevladinih organizacija i sindikalnih središnjica kako iz EU, tako i iz Kanade), peticiju protiv čijeg je usvajanja potpisalo preko 3.5 milijuna europskih građana i građanki te čijoj se ratifikaciji usprotivilo više od trećine europarlamentaraca_ki.  

„Komisija nas tako uvjerava da su u tekst sporazuma, kao i u Zajednički instrument za njegovo tumačenje - dokument dodan u zadnji čas kako bi se sporazum proguralo kroz Vijeće EU - unesene izmjene koje u potpunosti garantiraju pravo država da reguliraju u javnom interesu“, istaknuo je Radovanović.

Međutim, pažljivo iščitavanje ključnih odredbi sporazuma pokazuje da to i dalje nije slučaj. Unatoč frazama o pravu na reguliranje, sporazum i dalje uključuje mehanizam (ISDS/ICS) koji stranim investitorima omogućava zaobilaženje domaćih sudova i traženje astronomskih odšteta pred međunarodnim arbitražnim sudovima ukoliko procijene da su nekim potezom države, pa bio on i u javnom interesu, prekršena njihova vrlo široko definirana prava.

Iako CETA sadrži donekle reformiranu inačicu ovog mehanizma i dalje su prisutni glavni problemi, poput ogromne asimetrije između prava i obaveza koje sporazum dodjeljuje stranim investitorima te činjenice da nezavisnost arbitara još uvijek nije osigurana u dovoljnoj mjeri.

„Unatoč stvaranju privida da se prava investitora pokušalo preciznije definirati kako bi se izbjegle neke od najgorih zlouporaba ovog sustava u prošlosti, u tekstu je ostavljeno dovoljno pravnih rupa koje i dalje omogućavaju široke i proizvoljne interpretacije od strane arbitara“, dodao je Radovanović.  

Još jedna činjenica koju Komisija voli isticati u prilog tobožnje progresivnosti sporazuma jest i to da se radi o prvom sporazumu te vrste koji uključuje posebna poglavlja koja se bave radničkim pravima i okolišem.

Međutim, i u ovom slučaju kada se sporazum pogleda iz bliza, vrlo brzo postaje jasno da se radi o ogromnom nesrazmjeru u pravnoj težini između tih poglavlja i onih kojima se štite prava investitora. Naime, unatoč vrlo detaljno popisanim obavezama u području zaštite okoliša i radničkih prava, sporazum ne propisuje nikakve sankcije u slučaju njihovog kršenja, već samo savjetovanja među strankama, uz eventualno traženje mišljenja odbora stručnjaka_kinja čiji zaključci nisu obavezujući.
 


28.03.17. 11:33