FacebookTwitterYoutubeFlickrInstagramRss
Članak

Predstavljena usporedna analiza zagrebačkog prometnog sustava sa sustavima europskih gradova

Zelena akcija je u Kulturnom informativnom centru organizirala tribinu "Promet u Zagrebu: problemi i rješenja".
Auti

Na tribini su sudjelovali Niko Gamulin (Zavod za prostorno planiranje Grada Zagreba), Vladimir Lay (Institut Ivo Pilar), Zoran Klarić (dekan Zagrebačke škole za menadžment i viši znanstveni suradnik Instituta za turizam), Zlatko Uzelac (povijesničar umjetnosti) i Bernard Ivčić iz Zelene akcije koji je prezentirao zaključke analize: "Usporedba zagrebačkog prometnog sustava s prometnim sustavima europskih gradova".

Poslušajte audio snimku s tribine u audio odjeljku članka.

Jedan od razloga za izradu navedene analize su učestale izjave pojedinih dužnosnika Gradske uprave Grada Zagreba o neophodnosti gradnje novih javnih garaža u centru Zagreba. Pokušaj opravdavanja takvih tvrdnji bilo je pozivanje na razvijene gradove Europe koji su, navodno, izgradili vrlo velik broj garaža u svojim središtima.

Odlučili smo provjeriti istinitost navedenih tvrdnji i našli vrlo zanimljive podatke, primjerice:

  • U odnosu na broj stanovnika, Zagreb ima više parkirnih mjesta u javnim garažama u centru grada od Stockholma, Amsterdama i Beča
  • Zagreb nema razvijen Park&Ride sustav, za razliku od ostalih gradova koji imaju po nekoliko tisuća parkirnih mjesta u sklopu tog sustava
  • Stupanj motorizacije u Zagrebu se strelovito povećava, dok se u isto vrijeme u Beču i Bruxellesu smanjuje
  • U odnosu na broj stanovnika, Zagreb ima više motornih vozila od Beča
  • Gospodarska razvijenost nekog grada ne znači da se njegovi građani služe osobnim automobilom češće od manje razvijenih gradova
  • Zagreb je jedini od svih analiziranih gradova (izuzev Edinburgha) koji nema izgrađen metro ili sličan vid javnog prijevoza putnika
  • U odnosu na broj stanovnika, u Zagrebu se javni prijevoz koristi znatno manje nego u većini analiziranih gradova
  • Zagreb ima slabije razvijenu biciklističku infrastrukturu od većine analiziranih gradova i) Zagreb ima višestruko skuplji taksi prijevoz od svih analiziranih gradova

Temeljem zaključaka navedene analize, smatramo da je za uspostavu održivog prometa Grada Zagreba hitno potrebno poduzeti sljedeće korake:

  • unaprijeđenje sustava javnog gradskog prijevoza koji mora biti brži, redovitiji, točniji, dostupniji i udobniji, čime bi se povećao i broj korisnika
  • uvođenje  sustava, tj. izgradnju besplatnih parkirališta za automobile uz tramvajske terminale i veća periferna željeznička stajališta
  • zaustavljanje izgradnje novih javnih garaža u centru Zagreba
  • gradnja javnih garaža na obodu gradskog središta
  • daljnja izgradnja biciklističkih staza, njihovo povezivanje u smislenu cjelinu, uvođenje većeg broja parkirnih mjesta za bicikle u centru grada te ispred javnih institucija
  • liberalizaciju pružanja taksi usluga kako bi došlo do njihovog pojeftinjenja i većeg korištenja
  • izradu Strategije prometnog razvitka Grada Zagreba koja bi se temeljila na pozitivnim iskustvima europskih gradova te na smjernicama Europske Zelene knjige o gradskom prometu

Analizu smo poslali svim zastupnicima Gradske skupštine Grada Zagreba i svim članovima Gradskog poglavarstva Grada Zagreba.

S poštovanjem,
Bernard Ivčić, Zelena akcija
mob: 099/ 314 9138


Autor: Eugen Vuković

16.09.08. 22:00