Članak

Hrvatska postala lider u zaštiti od svjetlosnog onečišćenja Priopćenje

Dana 1. siječnja 2012. godine je stupio na snagu Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, nakon što ga je 30. rujna 2011. usvojio Hrvatski sabor. Smjernice za nacrt zakona je izradila skupina stručnjaka iz područja astronomije, svjetlotehnike, fizike, medicine, prometa i krajobraznog uređenja te ih uz potporu Zelene akcije krajem 2010. godine uputila resornom Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva...
Pliketi-plok2

Hrvatska je usvajanjem ovakvog zakona postala prva država u Europi koja ima poseban zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, a primjena ovakvog zakona će koristiti zaštiti okoliša i prirode, očuvanju noćnog neba za potrebe astronomskih istraživanja, povećanju energetske učinkovitosti, zaštiti ljudskog zdravlja i očuvanju kulturne baštine. Do kraja ove godine resorno Ministarstvo zaštite okoliša i prirode dužno je donijeti provedbene akte nužne za punu primjenu ovog Zakona.

Svjetlosno onečišćenje jest emisija svjetlosti iz umjetnih izvora koja štetno djeluje na ljudsko zdravlje, ugrožava sigurnost u prometu zbog bliještanja, ometa život i/ili seobu ptica, šišmiša, kukaca i drugih životinja zbog neposrednog ili posrednog zračenja svjetlosti, ometa profesionalno i amatersko astronomsko promatranje neba, nepotrebno troši električnu energiju te narušava sliku noćnog krajobraza. Prema tome, zaštita od svjetlosnog onečišćenja obuhvaća mjere zaštite od nepotrebnih, nekorisnih ili štetnih emisija svjetlosti u prostoru u zoni i izvan zone koju je potrebno rasvijetliti te mjere zaštite noćnog neba od prekomjernog rasvjetljenja.

Problem svjetlosnog onečišćenja postaje sve veći problem u globalnim razmjerima pa tako i u Hrvatskoj. Unatoč tome, Hrvatska je prva europska zemlja koja ima poseban Zakon o svjetlosnom onečišćenju, čime je postala svojevrsni lider na tom području. U nekoliko je europskih zemalja svjetlosno onečišćenje regulirano uglavnom kroz nekoliko odredbi, a Slovenija ima Uredbu o svjetlosnom onečišćenju. Iako je samo svjetlosno onečišćenje u Hrvatskoj, za razliku od zemalja zapadne Europe, još uvijek na relativno niskoj razini, ovaj će Zakon preventivno djelovati i dodatno doprinijeti očuvanju okoliša. Zahvaljujući predanom višegodišnjem bavljenju problemom svjetlosnog onečišćenja, astronomi su već izradili prilično detaljne mape rasvijetljenosti Hrvatske te prepoznali ne samo „blistave točke“, nego i područja iznimno tamnog neba, kao što su otok Lastovo, Petrova gora i Papuk. Planira se predlaganje tih područja za dodatnu zaštitu od svjetlosnog onečišćenja, u formi parkova tamnog neba, po uzoru na Mađarsku.

Zakon će bitno doprinijeti i zaštiti ljudskog zdravlja od štetnog utjecaja svjetlosnog onečišćenja i blještanja svjetla s javnih površina. U tom smislu, Zakonom je propisana gornja granica rasvijetljenosti spavaćih soba javnom rasvjetom izvana. Također je izričito zabranjeno usmjeravanje reflektora izravno prema nebu, što je u zadnje vrijeme sve češća praksa. Inspekcijski nadzor provodi inspekcija zaštite okoliša i gospodarska inspekcija. U smislu energetske učinkovitosti, Zakon propisuje planiranje potrošnje električne energije za rasvjetu te učinkovitiju sigurnost u cestovnom prometu. Neučinkovita rasvjetna tijela, koja raspršuju svjetlost izvan zone koju trebaju rasvijetliti, troše i do 30 % više električne energije nego što je potrebno. Jednostavnim računom dolazimo do podatka da samo postavljanjem ekološke rasvjete možemo godišnje uštediti količinu električne energije koju proizvede veća hidroelektrana. Jedinice lokalne i područne samouprave te Grad Zagreb morat će u određenom roku prilagoditi javnu rasvjetu propisanim standardima, čime će se povećati uštede u potrošnji električne energije te smanjiti štetni utjecaji.

-----

Ovo priopćenje objavljujemo u sklopu projekta“Utjecaj hrvatskog pridruživanja EU na zdravlje i okoliš” koji se provodi uz financijsku potporu Europske unije kroz program IPA INFO 2009. "Utjecaj hrvatskog pridruživanja EU na zdravlje i okoliš". Ovaj projekt bavi se utjecajem pridruživanja Europskoj uniji (i, naročito, usklađivanja s EU zakonodavstvom) na one aspekte okoliša koji imaju direktan utjecaj na ljudsko zdravlje.


14.03.12. 15:59