Članak

Izvještaj s predavanja i okruglog stola o pridruživanju EU i zaštiti bioraznolikosti u Hrvatskoj Izvještaj

22.4.2010 godine održano je predavanje naslovljeno "Zaštita prirode i bioraznolikosti u Hrvatskoj i Europskoj uniji", a naredni dan (23.4.2010) okrugli stol pod nazivom "Hoće li članstvo u EU doprinijeti kvaliteti zaštite prirode i bioraznolikosti Hrvatske". Donosimo video izvještaj s predavanja i okruglog stola.
Okrugli-bioraz

Predavačica na predavanju održanom 23.4. bila je mr. sc. Jagoda Munić, voditeljica programa zaštite prirode u Zelenoj akciji.

U prvom dijelu predavanja predavačica se bavila prvenstveno značajem očuvanja prirode i bioraznolikosti za ljudsku vrstu, kao i glavnim prijetnjama očuvanju bioraznolikosti na globalnoj razini. Nakon toga dan je pregled stanja bioraznolikosti u hrvatskoj te glavnih prijetnji bioraznolikosti u hrvatskom kontektsu (poput, na primjer, neslavnog zakona o igralištima za golf). Osim toga, dan je pregled hrvatskog zakonodavstva i strateških dokumenata vezanih uz očuvanje prirode i bioraznolikost. Glavni dio predavanja ticao se Smaragdne mreže i mreže NATURA 2000. Kao glavnu prednost NATURA-e 2000 pred ostalim međunarodnim aktima usmjerenim ka očuvanju prirode i bioraznolikosti, predavačica je istakla jasno definirane mehanizme provedbe i sankcije. Poseban je naglasak stavljen na važnost koncepta održivog razvoja u upravljanju područjima uključenim u mrežu NATURA 2000. Pitanja nakon predavanja bila su vezana uglavnom uz stanje populacije pojedinih životinjskih vrsta u Hrvatskoj (medvjeda, vuka, risa...).

****

Okrugli stol pod nazivom Hoće li članstvo u EU doprinijeti kvaliteti zaštite prirode i bioraznolikosti Hrvatske održan je 23.4. 2010. Govornici na okruglom stolu bili su:

  • Davor Percan, Delegacija Europske unije u RH
  • Ivana Jelenić, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode
  • Andreja Markovinović, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode
  • Jasminka Radović, Državni zavod za zaštitu prirode
  • Patricija Granić, Udruga Sunce iz Splita
  • Jasmin Sadiković, udruga Zeleni Osijek iz Osijeka
  • Jagoda Munić, Zelena akcija

Prvi govornik na okruglom stolu bio je Davor Percan koji je dao kratak uvod u politiku zaštite prirode i bioraznolikosti u Europskoj uniji, kao i pregled projekata vezanih uz bioraznolikost u koje je Delegacija EU u Hrvatskoj aktivno uključena. Ivana Jelenić iz Uprave za zaštitu prirode u Ministarstvu kulture dala je pregled hrvatskog zakonodavstva o zaštiti prirode i bioraznolikosti u svijetlu usklađivanja s zakonodavstvom EU. Predstavljen je institucionalni okvir zaštite prirode u hrvatskoj kao i načini njegovog financiranja. Predstavljeni su EU projekti u čijem je provođenju sudjelovala uprava za zaštitu okoliša, kao i oni koji se trenutno provode. Andreja Markovinović se u svom izlaganju bavila legislativnim i institucionalnim okvirom provedbe NATURA-e 2000 u Hrvatskoj, a dan je i detaljan prikaz postupka Strateške procjene utjecaja na okoliš. Jasminka Radović iz Državnog zavoda za zaštitu prirode se u svom izlaganju bavila iskustvima utvrđivanja NATURA 2000 područja u Hrvatskoj. Naglašeno je da se prilikom odabira područja koja ulaze ulaze u NATURA 2000 mrežu u obzir uzimaju jedino znanstveni (ekološki) kriteriji. Socioekonomski kriteriji mogu biti uzeti u obzir u kasnijoj fazi, što znači da projekti s posljedicama po okoliš mogu biti realizirani unutar NATURA 2000 područja, ali samo ukoliko se dokaže prevladavajući javni interes i osiguraju odgovarajući kompenzacijski mehanizmi. Upravo je ovo element kojeg dionici značajni za provedbu politika zaštite okoliša najčešće krivo razumiju. Prema gđi. Radović najsnažniji otpor uključivanju pojedinih područja u NATURA 2000 mrežu dolazio je iz sektora koji su ovisni o prirodnim resursima (Hrvatske šume, Hrvatske vode, HEP) te iz sektora prostornog planiranja na razini županija i općina. Prigovori svih tih dionika najčešće su se odnosili upravo na socio-ekonomske posljedice uključivanja određenih područja u mrežu NATURA 2000. Jasmin Sadikovićiz udruge Zeleni Osijek predstavio je rezultate projekta realiziranog uz pomoć Europske unije čiji je cilj bio podizanje svijesti lokalnog stanovništva i donosioca odluka o NATURA-i 2000. Patricija Granić iz udruge Sunce iz splita predstavila je iskustva svoje organizacije u provedbi projekta realiziranog u partnerstvu sa Zelenom Istrom iz Pule, a uz potporu Europske unije. Cilj projekta bio je praćenje promjena zakonodavstva vezanog uz zaštitu prirode. Projekt je pokazao da lokalno stanovništvo i administracija znaju vrlo malo o NATURA-i 2000 (većina lokalnih dužnosnika niti ne zna da njihova područja potpadaju pod ekološku mrežu). Gđa Granić smatra da je dobro da se zakoni usklađuju, no isto tako napominje da postoje veliki problemi u njihovoj provedbi (spomenut je primjer zoološkog vrta u Splitu koji je još uvijek otvoren, unatoč činjenici da su uvijeti za životinje u suprotnosti s hrvatskim Zakonima). Gđa. Granić je također izrazila mišljenje da bi broj službenika koji se bave zaštitom okoliša trebao biti povećan, i to kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini. Iako se mnogo učinilo na poboljšanju pristupa informacijama, još se uvijek mnogo toga može učiniti. Funkcioniranje sudstva i vladavine prava je od ključnog značaja za implementaciju NATURA-e 2000.

Diskusija se nakon izlaganja uvodničara najvećim dijelom bavila pitanjem mogućnosti isključenja pojedinih područja iz NATURA-e iz socioekonoskih razloga. Tomislav Šerić iz HEP-a izrazio je svoje razočaranje zbog toga što predstavnici HEP-a, kao ni predstavnici Ministarstva gospodarstva (HEP-ovog matičnog ministarstva), nisu bili u dovoljnoj mjeri uključeni u proces utrvrđivanja hrvatskih NATURA 2000 područja. G. Šerić je naveo da su u Austriji i Sloveniji sva područja postojećih i budućih hidroelektrana isključene iz NATURA 2000 mreže (kroz daljnji razgovor otkrilo se da to, barem u slučaju Slovenije, nije posve točno). G. Šerić je napomenuo da bi se HEP našao u vrlo nepovoljnom položaju kada bi za svaku od planiranih elektrana na budućim NATURA 2000 područjima morao dokazivati socioekonomske koristi te da bi za HEP bilo puno lakše kada bi se socioekonomski kriteriji uzeli u obzir odmah na početku, prilikom iscrtavanja granica NATURA 2000 područja. Jagoda Munić iz Zelene akcije je primjetila da je HEP-ov odnos prema okolišu do sada bio vrlo loš. Spomenuti su primjeri kanjona Dobre (koji je potopljen zbog gradnje HEP-ove hidroelektrane) i Kosinjske doline u kojoj HEP inzistira na gradnji hidroelektrane, unatoč činjenici da bi prema Hrvatskoj strategiji zaštite bioraznolikosti to područje trebalo biti proglašeno ramsarskim područjem. Gđa. Radović je naglasila da su predstavnici HEP-a nekoliko puta pozivani na konzultacije na kojima su bili prilično nefleksibilni. Doprinos predstavnika HEP-a na tim sastancima svodio se uglavnom na zahtjeve za uključivanjem socio-ekonomskih kriterija u određivanje NATURA 2000 područja. Većina sudionika okruglog stola složilo se da je dobro da kriteriji zaštite okoliša napokon imaju prednost, s obzirom na to da je do sada bilo upravo suprotno, što je dovelo do značajnih ekoloških devastacija u prošlosti

Video snimke s predavanja i okruglog stola možete pogledati klikom na karticu "VIDEO" (gore).


24.04.10. 23:13

1 / 2

Predavanje: "Zaštita prirode i bioraznolikosti u Hrvatskoj i Europskoj uniji" (22.4.2010.)