FacebookTwitterYoutubeFlickrInstagramRss
Članak

Klimatski pregovori u Limi nisu rezultirali značajnom akcijom protiv klimatske krize

U nedjelju, 14. prosinca, gotovo 40 sati nakon zakazanog završetka, dvadeseta sjednica Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC - COP20) u Limi, Peru, završila je usvajanjem vrlo lošeg teksta koji je rezultat dva tjedna žestokih pregovora.
15807376157_a2f2aa3dd4_z
Evidentno je da su bogate razvijene zemlje otišle u Limu s namjerom da osiguraju ishod pregovora koji će biti u interesu njihovih kratkoročnih gospodarskih interesa.

Tekst koji je na kraju pod pritiskom potpisalo oko 190 zemalja svijeta i koji treba poslužiti kao temelj za novi globalni dogovor na UN-ovim klimatskim pregovorima u Parizu sljedeće godine, a koji bi stupio na snagu tek 2020., podilazi utjecajima bogatih razvijenih zemalja i korporacija, a jako malo čini za ljude i planet.

Usvojeni tekst najviše ide na štetu zemljama u razvoju na Globalnom Jugu koje već sada trpe katastrofalne posljedice klimatskih promjena. I ove je godine, treći put za redom, klimatske pregovore obilježio tajfun koji je pogodio Filipine. Samo od posljedica prošlogodišnjeg tajfuna koji je pogodio zemlju poginulo je preko 7,300 ljudi - u isto vrijeme kada su započeli klimatski pregovori u Varšavi i kada je glavni filipinski pregovarač Yeb Sano ušutkao svijet na četiri minute svojim emocionalnim apelom i zatražio hitnu akciju razvijenih zemalja. Sano je ove godine pod pritiskom razvijenih zemalja poput SAD-a i EU-a, koji ga očito prepoznaju kao prijetnju, ostao kod kuće.

Evidentno je da su bogate razvijene zemlje otišle u Limu s namjerom da osiguraju ishod pregovora koji će biti u interesu njihovih kratkoročnih gospodarskih interesa. Ono što tekstu iz Lime kritično nedostaje jest ambicija, pravednost i solidarnost s milijardama ljudi pogođenim klimatskim promjenama. Kako zajednice diljem svijeta poput Filipina plaćaju svojim životima za emisije CO2 za koje povijesnu odgovornost snose bogate razvijene zemlje, a ne oni, ishod pregovora u Limi iznevjerio je ljude i planet u isto vrijeme kada su prava rješenja za klimatsku krizu potrebna više nego ikad prije.

Usvojeni tekst ne govori ništa o potrebnom drastičnom smanjenju emisija prije 2020. godine, bez čega smo pod rizikom od još većeg porasta temperature i klimatskog kaosa. Ishod potkopava povijesnu odgovornost razvijenih zemalja, a nedostaju i njihove hitne obveze da pruže financijsku pomoć siromašnim zemljama. Ukoliko pregovori ne krenu u smjeru tako da reflektiraju sve nužne elemente na koje pozivaju zemlje u razvoju i civilno društvo - povijesna odgovornost bogatih zemalja, povećanje ambicije za smanjenje emisija u periodu prije 2020., financijska pomoć siromašnim zemljama u razvoju tehnologija obnovljivih izvora energije, oporavak nakon ekstremnih vremenskih pojava poput poplava ili tajfuna te same adaptacije na klimatske promjene - globalni dogovor u Parizu 2015. godine bit će beznačajan.

Vlada RH na klimatskim pregovorima osim što ne doprinosi konstruktivnim komentarima, nastavlja gurati projekte bazirane na zastarjelim tehnologijama fosilnih goriva poput termoelektrane na ugljen u Plominu te istraživanja i eksploatacije nafte i plina na Jadranu. Jasno da Hrvatska nema ni izbliza jednaku odgovornost poput SAD-a, Kanade, Australije, Japana,  ali ima odgovornost da pokaže solidarnost s ostalim siromašnim zemljama koje će najviše trpjeti od posljedica globalnih emisija kojima i mi pridonosimo. Između ostalog, nedavno smo i sami bili svjedoci katastrofalnih poplava koje su pogodile istok Hrvatske te susjedne države.

Ova događanja na političkoj razini u potpunom su kontrastu s inspirativnim vodstvom kojeg pokazuju civilno društvo, socijalni pokreti, zajednice najpogođenije klimatskom krizom i zajednice koje promoviraju rješenja, a čije glasove bogate zemlje i velike korporacije konstantno pokušavaju ugušiti. Daleko od pregovaračkih dvoranama, ljudi nastavljaju mobilizirati i graditi dugoročni pokret za klimatsku pravdu koji provodi prava i konkretna rješenja za klimatsku krizu. Alternativni skup o promjeni klime (Cumbre de los pueblos), koji je organiziran paralelno s UN-ovim pregovorima u Limi, okupio je društvene pokrete i organizacije iz Perua, Latinske Amerike i ostatka svijeta. Razmijenili su iskustva te nastavili graditi moment za transformaciju koja je potrebna za korjenito rješavanje klimatske krize i stvaranje boljeg, čišćeg i pravednijeg svijeta.

U isto vrijeme, 60 mladih iz preko 15 zemalja Europe, okupilo se u Briselu kako bi pratili pregovore, educirali se, planirali zajedničke aktivnosti i organizirali akcije podrške civilnom društvu u Limi. Na Međunarodni dan ljudskih prava, 10. prosinca, u Limi je organiziran i Marš u obranu Majke Zemlje koji je okupio petnaest tisuća ljudi. Marš je pozvao na poštivanje ljudskih prava - posebno zbog sve češćih ubojstava aktivistkinja i aktivista u Latinskoj Americi i kriminalizacije društvenih prosvjeda u svijetu - te na pravdu i prava rješenja za klimatsku krizu. Prava rješenja uključuju hitna i drastična smanjenja emisija CO2, zaustavljanje crpljenja fosilnih goriva i sječe šuma, poticanje  obnovljivih izvora energije u vlasništvu lokalnih zajednica te promjena načina na koji danas proizvodimo hranu tj. prelazak na lokalnu, agro-ekološku proizvodnju.


Maruška Mileta i Luka Tomac
 

Više informacija:
[1] UN-ovi klimatski pregovori: http://newsroom.unfccc.int/
[2] Analiza Friends of the Earth International: http://www.foei.org/press/archive-by-subject/climate-justice-energy-press/developed-nations-watering-down-un-climate-negotiations/
Fotogalerija: https://www.flickr.com/photos/foei/with/15807376157/
[3] Summit o promjeni klime: http://cumbrepuebloscop20.org/peoples-climate-march 
[4] Klimatski marš u obranu Majke Zemlje : http://cumbrepuebloscop20.org/peoples-climate-march
Fotografije: https://www.flickr.com/photos/58159001@N07/sets/72157649285579077/
[5] YFoEE otvoreno pismo EU parlamentarcima na pregovorima: http://www.foeeurope.org/yfoee/open-letter-meps-lima


17.12.14. 16:06