FacebookTwitterYoutubeFlickrInstagramRss
Članak

Ugrađujemo li klimu ili klimatske promjene?

Nakon članka iz Vjesnika od 29. lipnja, u kojem stoji da klima-uređaji u Hrvatskoj ovih dana troše energiju jednaku hrvatskoj polovici Krškog
Siclogo
Radno mjesto prebacio u podrum zgrade u Frankopanskoj, dok je dio nastavio raditi u odjeći za plažu, istovremeno doprinoseći i radnom raspoloženju

Nakon članka iz Vjesnika od 29. lipnja, u kojem stoji da klima-uređaji u Hrvatskoj ovih dana troše energiju jednaku hrvatskoj polovici Krškog, i HEP-ove obavijesti da će za strujom pojačano posegnuti iz termoelektrana, skrećemo pozornost na dva paradoksa pojačane upotrebe klima-uređaja.

Takozvani klima-uređaji, koji često troše više struje od svih ostalih trošila zajedno u prosječnom kućanstvu, zapravo su "toplinske pumpe" koje izbacuju višak topline izvan zatvorenih prostora uz veliku energetsku cijenu (dakle uglavnom ne vrše klimatizaciju, što bi značilo i održavanje vlažnosti zraka).

Druga zatvorena petlja izgleda ovako: kako struja dolazi i iz termoelektrana, primjećujemo da klima-uređaje hranimo energijom upravo iz uzročnika klimatskih ekstrema. Prisjetimo se da su termoelektrane uslijed sagorijevanja fosilnih goriva najveći pojedinačni proizvođac CO2 emisije, koja uzrokuje globalno zatopljenje i klimatske promjene.

Nameće se pitanje - što je onda rješenje?

Čarobni štapić za lako i jednoznačno rješenje najčešće ne postoji. No sigurno postoji niz malih rješenja koja mogu znatno pomoći. Vjesnikov članak podsjeća da hrvatske tvrtke ne pokazuju znakove japanske praktičnosti i nisu preporučile djelatnicima da dolaze ležernije obučeni. Pomalo očekivano u zemlji u kojoj u kratkim hlačama nije moguće doći u Sabor ili čak na fakultetski ispit (što god da se događalo s klimom!).
No u državi u kojoj istovremeno raste ekonomski i demokratski standard, građani više ne mogu samo slijegati ramenima kada se govori o osobnoj odgovornosti svakog pojedinca. Svatko tko kupuje klima-uređaj trebao bi znati što njegovo korištenje zapravo povlači. Osim što se lokalno hladimo, nerazumnom upotrebom klima-uređaja doprinosimo i globalnom zatopljenju i sve neugodnijoj klimi te riskiramo vlastito zdravlje. Dvije medicinske stručnjakinje u Vjesnikovom članku pokazuju da razlika u boravku u klimatiziranom i neklimatiziranom prostoru može biti opasnija od samog boravka na usijanoj ulici! Također, opasno je podešavanje klima-uređaja na temperaturu puno nižu u odnosu na vanjsku. Upotreba ovih aparata mora dakle prije svega biti savjesna!

Osim što je odgovornost na svakom od nas, ljetno kuhanje kakvom smo svake godine izloženi mogle bi spriječiti i institucije. Onako kao što postoje obiteljske pasivne solarne kuće i "energetski nulti" objekti, moglo bi se planirati i projektirati zgrade, firme ili cijele četvrti. Nije čak ni nužno istraživati najnovija tehnička rjesenja; svako selo u hrvatskom priobalju, Dalmaciji ili Istri, izdgrađeno je od tradicijskih kamenih objekata koji odlično djeluju u ljetnim (pa i zimskim) uvjetima.

A koliko bi stanovanje u stambenim jedinicama koje ne zahtijevaju aktivno hlađenje ljeti ili znatno smanjeno grijanje zimi ostvarilo uštede za hrvatsku energetiku i ekonomiju u cjelini na stručnjacima je da razmisle, ali podsjećamo da su grijanje i hlađenje zapravo najveći potrosači energije u kućanstvima.

Djelatnici i volonteri Zelene akcije problemu vrućina su doskočili banalno jednostavno - i učinkovito istovremeno; dio njih je radno mjesto prebacio u podrum zgrade u Frankopanskoj, dok je dio nastavio raditi u odjeći za plažu, istovremeno doprinoseći i radnom raspoloženju. Preporučamo hrvatskim djelatnicima da probaju ovaj recept!
Autori su aktivisti energetske sekcije Zelene akcije.


Autori: Zelena akcija, Daniel Rodik, Ivan Gregov

03.07.06. 03:00