FacebookTwitterYoutubeFlickrInstagramRss
Članak

Klimatske promjene se ne događaju drugima

Na raspravi koju su organizirali Zelena akcija, Grupa 22 i Heinrich Böll Stiftung-Hrvatska predstavljen je izvještaj UN-ovog Međuvladinog panela o promjeni klime (IPCC) te su prikazane spoznaje o implikacijama tog izvještaja za Hrvatsku.
Energetika i klimatske promjene

Program: Energetika i klimatske promjene

Tagirano
Uz podršku
Centri_znanja_za_drustveni_razvoj-odrezaniji
Klimatske-promjene-1024x409

“I najmoćniji ljudi svijeta, dakle oni koji odlučno mogu utjecati na budućnost planeta Zemlje, ljudi, ljudske civilizacije, ne vode dovoljno računa o svim onim posljedicama koje nose klimatske promjene. Čini mi se da je riječ i o ozbiljnim potencijalnim socijalnim i političkim rizicima. Prema predviđanjima će doći do ozbiljnih promjena u mogućnosti korištenja elementarnih životnih resursa, posebice vode, hrane, poljoprivrede Naivan je ili  lakomislen onaj koji misli da promjene, u kojima će veliki dijelovi čovječanstva biti uskraćeni za neke resurse, mogu proći bez velikih globalnih političkih potresa” rekao je Predsjednik RH Ivo Josipović na panel raspravi ''Znanost klimatskih promjena i Hrvatska'' koja se u ispunjenoj dvorani Novinarskog doma održala povodom Dana planeta Zemlje.

Na raspravi koju su organizirali Zelena akcija, Grupa 22 i Heinrich Böll Stiftung-Hrvatska predstavljen je izvještaj UN-ovog Međuvladinog panela o promjeni klime (IPCC) te su prikazane spoznaje o implikacijama tog izvještaja za Hrvatsku. Luka Tomac, voditelj klimatskog programa Zelene akcije podsjetio je da su se vlade svijeta složile da je potrebno zaustaviti rast globalne temperature na 2 stupnja C kako bi se što više smanjio utjecaj na poljoprivredu, ribarstvo te turizam. ''Još uvijek možemo zadržati porast ispod 2 stupnja C no da bi u tome i uspjeli potrebna je snažna transformacija načina na koji proizvodimo hranu, koristimo energiju i trošimo prirodne resurse, ali i promjena načina na koji kreiramo i provodimo strategije koje će to omogućiti”, naglasio je Tomac.

Iako se u Republici Hrvatskoj čine određeni koraci prema definiranju niskougljičnog razvoja, smatramo da Hrvatskoj i dalje nedostaje sustavna, koherentna i proaktivna klimatska politika. Dok se u drugim zemljama EU donose zakoni o klimatskim promjenama i gradi konsenzus oko nacionalnih politika prilagodbe na nadolazeće promjene klime, u hrvatskom javnom prostoru dosad je dominirala kvazi-znanstvena debata o tome da li se

klimatske promjene događaju i da li su uzrokovane djelovanjem čovjeka. Ova je rasprava samo početak dijaloga između znanstvenika, državnih institucija i zainteresirane javnosti kao temelj za buduću nacionalnu klimatsku politiku i neophodna priprema za kvalitetnu pripremu konferencije UN-a o klimatskim promjenama koja će se u prosincu 2015. godine održati u Parizu. Na toj konferenciji će svjetske vlade imati posljednju priliku da se dogovore oko prvog univerzalnog obvezujućeg sporazuma koji bi jamčio radikalno globalno smanjenje emisija stakleničkih plinova kako u slijedećih nekoliko desetljeća ne bismo prešli granicu nepopravljive razorne promjene klime.

U svome uvodnom govoru predsjednik RH, Ivo Josipović rekao je:

“Promjene se ne događaju nekim drugim ljudima nego se događaju i nama.”

“Kao klinca me otac vukao sanjkama kroz Zagreb i to ne jedan dan, ne jedan tjedan, nego priličan dio zime. To jedno malo ljudsko iskustvo pokazuje da su promjene vidljive, da se one događaju i da oni koji negiraju promjene varaju i sebe, varaju i sve nas  i zapravo šire neodgovorne teze da se zapravo ne događa ništa.”

“Hrvatska možda i jest mala po površini, možda ne može odlučno utjecati na svjetske promjene klime, ali sasvim sigurno jest odgovorna za njih i svojim malim doprinosom kao i druge države može pomoći da se složi mozaik prevažnih mjera. Kada kažem prevažnih, mislim na činjenicu da govorimo o promjenama koje nisu samo važne za svakoga od nas kao pojedinca, mislim da je riječ o sudbini čovječanstva.”

“Provodeći mjere na koje smo pristali, smanjenja emisija CO2, zapravo činimo u korist sebi, čovječanstvu i budućim generacijama.”

“Hrvatska može i mora ispuniti svoje preuzete obaveze, rekao bih da uz jednu dobro smišljenu politiku može napraviti i korak više.”

Ivan Čačić, ravnatelj Državnog hidrometeorloškog zavoda dodao je “Temperatura atmosfere i oceana i dalje raste, ledene kape i ledenjaci se smanjuju, razina mora raste, a ekstremni vremenski i klimatski događaji sve su češći i intenzivniji. Prošla godina je širom svijeta pokazala dramatične učinke suša, toplinskih valova, poplava i tropskih ciklona na ljude i materijalna dobra i time upozorila što možemo očekivati kao posljedicu promjene klime pod djelovanjem čovjeka”

Luka Tomac, voditelj klimatskog programa Zelene akcije:

“Treba podsjetiti da su se Vlade svijeta složile da je potrebno zaustaviti rast globalne temperature na 2 stupnja C kako bi se što više smanjio utjecaj na poljoprivredu, ribarstvo te turizam, Još uvijek možemo zadržati porast ispod 2 stupnja C no da bi u tome i uspjeli potrebna je snažna transformacija načina na koji proizvodimo hranu, koristimo energiju i trošimo prirodne resurse, ali i promjena načina na koji kreiramo i provodimo strategije koje će to omogućiti.”

Prof. dr. sc. Mirko Orlić (Geofizički odsjek: PMF Zagreb, jedan od recenzenata posljednjeg IPCC izvještaja WG1)

“Rast temperature pratiti će promjena cijelog niza parametara pa se tako očekuje podizanje globalne morske razine u rasponu od 32 do 63 cm.

Promjene srednjih vrijednosti parametara bit će praćene i promjenama ekstrema - dulja sušna razdoblja, intenzivnija kišna razdoblja, promjene u trajanju temperaturnih ekstrema, češće i intenzivnije poplavljivanje priobalja.”

Prof. dr. sc. Lučka Kajfež Bogataj (Biotehniška fakulteta Ljubljana, jedna od urednica posljednjeg IPCC izvještaja WG2)

“Za političare klimatske promjene ne znače primarno bavljenje futurističkim tehnologijama, nego osiguravanjem osnovnih resursa - vodom, hranom i energijom.  Problem je da bez vode nema energije i bez energije nema vode, a obje stvari trebamo sve više. Ista je stvar i s hranom, znamo koliko nafte treba klasična poljoprivreda, hrana i energija su povezane, no kako ćemo se dogovoriti čija je voda? A pitka voda je problem na Mediteranu i bez klimatskih promjena.”

Dr. sc. Igor Matutinović (GfK)

“Potrebno je spriječiti prenamjenu zemljišta, zakonski zabraniti stranim investitorima «land grabbing», a neiskorištena zemljišta dati u najam malim poljoprivrednicima,  potaknuti mlade da se bave poljoprivredom, izgraditi opsežan sustav pametnog navodnjavanja te osigurati sredstva za istraživanje i razvoj usjeva otpornih na vrućine i izgraditi pametan prijenos ektrične energije. Međutim, za sve to potreban je konsenzus svih društvenih dionika o dugoročnim prioritetima jer riječ je o stvarima koje prelaze jedan izborni mandat.”

Dr. sc. Mladen Domazet (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Grupa 22)

“Ljudski faktor je najznačajniji izvor povećanja koncentracije CO2 u posljednjih 250 godina, a ekonomski rast i rast stanovništva dvije su najvažnije komponente tog ‘ljudskog faktora’.

Od 2000.g. ekonomski rast nadmašio je rast stanovništva kao dominantni uzročnik klimatskih promjena.”

“Iako 60% hrvatskih građana/ki smatra klimatske promjene ozbiljnim problemom, većini su građana ekonomija i siromaštvo daleko važnija društvena pitanja. Hrvatska je u prosjeku vrlo visoko razvijena zemlja, ali rastuće društvene nejednakosti imaju izrazito štetan utjecaj na percepciju razvoja i štetnih posljedica ekonomskih aktivnosti na klimu. Ranjivost i izloženost štetnim utjecajima klimatskih promjena također se razlikuje na osnovi društvenih nejednakosti. Društveno i ekonomski marginalizirane skupine posebno su osjetljive na štetne posljedice klimatskih promjena, ali i na neke mjere prilagodbe i izbjegavanja pogoršanja klimatskih promjena.”

Prezentacije s panela:

Prezentacija Mirka Orlića

Prezentacija Lučke Kajfež Bogataj

Prezentacija Igora Matutinovića

Prezentacija Mladena Domazeta


24.04.14. 15:46