FacebookTwitterYoutubeFlickrInstagramRss
Članak

COP22 u Marakešu: Slabi rezultati, ali globalni moment za akciju nezaustavljiv Vijest

UN-ovi klimatski pregovori u Marakešu (COP22), koji su trajali od 7. do 19. studenog, završili su snažnim apelom zemalja u razvoju za klimatsku akciju prije 2020. godine te da razvijene zemlje ispune svoje obveze tijekom tog perioda.
(c)_friends_of_the_erath_international

Zadnja plenarna sjednica Konferencije stranaka Konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime koja je služila kao prvi sastanak stranaka Pariškog sporazuma donijela je odluku o pitanjima vezanim za provedbu sporazuma. Nažalost, malo je konkretnih mjera doneseno. Umjesto toga, fokus u Marakešu je bio na jačanje postojećih planova koji nisu dovoljni za rješavanje globalne klimatske krize.

Sporazum vrlo jasno naglašava da je za rješavanje problema klimatskih promjena potrebno mnogo više od smanjenja emisija - također su važne financije i tehnologije za podršku tim naporima, kao i mjere adaptacije. Tijekom konferencije COP22, svjedočili smo jasnom  odbijanju razvijenih zemalja, na čelu s SAD-om, da pregovaraju o ičem drugom osim o smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Adaptacija je stvar hitnosti za zemlje u razvoju i provedbu Pariškog sporazuma, stoga je ravnoteža između mjera ublažavanja (smanjenja emisija) i prilagodbe (adaptacije) kritična. Dodatno, razvijene zemlje nisu iznijele jasna ni konkretna povećanja financijskih obveza. Dostatna količina javnih financija hitno je potrebna - to je posebno važno za prilagodbu na klimatske promjene i saniranje već postojećih šteta. U Marakešu, sve razvijene zemlje su nastojale izbjeći i odgoditi svoje obveze, inzistirajući na vrlo upitnim metodama za izračunavanje svojih financijskih doprinosa.

Kritična točka rasprave na konferenciji je trebala biti adekvatnost obveza država u periodu do 2020. godine. Iako je COP i ove godine završio odlukom i apelom da razvijene zemlje dodatno smanje emisije sljedećih nekoliko godina i ratificiraju amandman na Kyoto protokol iz Dohe, ishod nije ponudio povećanje tih kratkoročnih ciljeva. Dok je Pariški sporazum stupio na snagu neviđenom brzinom (do sada je sporazum ratificiralo 112 zemalja), to se nažalost ne može reći o amandmanu na Kyoto sporazum iz Dohe (drugo razdoblje Protokola iz Kyota - obveze smanjenja emisija za razdoblje 2013.-2020.). Naime, nakon gotovo 4 godine, samo su 73 države pristupile drugom razdoblju Kyoto protokola, što je ključno za klimatsku akciju do 2020. godine jer će zemlje početi implementirati svoje obveze iz Pariškog sporazuma tek nakon 2020.

S druge strane, prema globalnom klimatskom pokretu, imamo samo 3 godine dok cilj iz pariškog sporazuma da zaustavimo globalno zagrijavanje na 1.5 °C ne bude izvan našeg dosega. Mjere na koje su se zemlje obvezale u sljedeće tri godine neće isporučiti taj cilj, što će milijune ljudi osuditi na plaćanje teške cijene.

Iako je COP22 bio pod sjenom američkih predsjedničkih izbora, postavljanje klimatskog skeptika Donalda Trumpa na tu poziciju nije imalo vidljive posljedice na klimatske pregovore u Marakešu. Najave kako će SAD pod vodstvom Trumpa istupiti iz Pariškog sporazuma ili kompletno iz UNFCCC-a* (proces za istupanje iz Pariškog sporazuma traje 4 godine, dok iz UNFCC-a godinu dana) nije poljuljalo pregovore u Marakešu, kao ni klimatski pokret koji je izjavio kako će nastaviti odlučno boriti protiv klimatskih promjena i u slučaju da SAD napusti UNFCCC.

Pozitivan ishod konferencije bilo je obećanje nekih zemalja da će preispitati svoje obveze do 2020. godine. Prvenstveno su to zemlje u razvoju, tzv. „Climate Vulnerable Forum“ - koalicija 47 zemalja u razvoju koje su izjavile kako će nastojati voditi zelenu tranziciju - u konačnici prema 100% obnovljivih izvora energije.  Dodatno, prezentirana je i Afrička inicijativa za obnovljive izvore energije koja će biti ključna za energetsku transformaciju afričkog kontinenta.

Sve razvijene zemlje trebaju povećati svoje ciljeve za smanjenje emisija kao i financije za adaptaciju te saniranje posljedica klimatskih promjena, jer će bez toga energetska transformacija u zemljama u razvoju biti vrlo teška. I to je ono što je potrebno da se zaustavi klimatska kriza.

Sljedeća rudna pregovora 2017. godine (COP23) vraća se u Europu te će biti održana u Bonnu u Njemačkoj, a domaćin će biti Fidži, dok će COP24 vrlo vjerojatno biti u Poljskoj. 2018. godina je ujedno postavljena kao prvi rok za detaljan razvoj implementacije Pariškog sporazuma. COP22 je pokrenuo i ambiciozan petogodišnji plan rada za adresiranje šteta prouzročenih klimatskim promjenama, kao i radnu skupinu po pitanju klimatskih migracija koja bi trebala početi koordinirati UN i druge humanitarne organizacije na terenu.

Više informacija:


22.11.16. 12:08