FacebookTwitterYoutubeFlickrInstagramRss
Peticija

Pridružite se pozivu hrvatskim europarlamentarcima/kama da idući tjedan kažu NE CETA-i!

Stop-ceta

Poštovani/a zastupniče/ce u Europskom parlamentu,

15. veljače 2017. vi i vaši kolege eurozastupnici glasovat ćete o ratifikaciji Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Europske unije i Kanade, nakon čega bi, ukoliko bude ratificiran, veći dio tog sporazuma trebao ući u privremenu primjenu.

Tijekom čitavog procesa pregovaranja i ratifikacije sporazum je bio izložen snažnim kritikama od strane sindikata i organizacija civilnog društva zbog izrazito štetnog utjecaja koji će njegova implementacija imati po čitav niz sektora.[1] Naime, CETA predstavlja trgovinski sporazum nove generacije čiji je primarni cilj uklanjanje tzv. regulatornih prepreka trgovini. No, ista regulativa koju biznis percipira kao prepreku, za ostatak društva može značiti zaštitu naših radničkih prava, visoke zdravstvene i okolišne standarde, zaštitu privatnih podataka itd.

Sporazumi poput CETA-e podrazumijevaju uvođenje čitavog niza strukturalnih prepreka koje će državama znatno otežati donošenje legislative u javnom interesu. Najopasniji u tom smislu svakako je mehanizam za rješavanje sporova između investitora i država (ISDS) koji stranim investitorima omogućava da zatraže milijunske odštete ukoliko procijene da je neki potez države naštetio njihovoj investiciji. Iako CETA uključuje nešto blažu verziju tog sustava (ICS), neki fundamentalni problemi (poput činjenice da samo jedna strana – strani investitor – može tužiti dok je ta mogućnost zanijekana svim ostalim članovima društva, pretjerane zaštite privatnog vlasništva investitora koja nadilazi prava zagarantirana nacionalnim zakonodavstvom te činjenice da naknada "sudaca" i dalje ovisi o broju i trajanju parnica, što u sustavu u kojem samo jedna strana može tužiti predstavlja ozbiljan sukob interesa) još su uvijek prisutni.[2]

Osim ISDS-a/ICS-a, CETA uključuje i poglavlje o regulatornoj suradnji [3] koja predstavlja de facto institucionalizaciju lobiranja te kanadskim institucijama i tvrtkama omogućava uvid i utjecaj na europsko zakonodavstvo u ranim fazama njegovog donošenja, čak i prije nego što je isto omogućeno izabranim predstavnicima u Europskom i nacionalnim parlamentima. Ta činjenica, u kombinaciji s dosadašnjim nastojanjima kanadske strane koja je već koristila različite međunarodne forume, poput WTO-a, kako bi napala ključne EU standarde iz područja zaštite okoliša i sigurnosti hrane za koje smatra da štete njenim trgovinskim interesima, daje ozbiljnog razloga za zabrinutost oko budućnosti tih standarda ukoliko CETA bude ratificirana.[4]

Što se pak tiče utjecaja na radnička prava i zapošljavanje, nezavisne studije[5] koje su se temeljile na realističnijim ekonomskim modelima od onih koje koristi Europska komisija pokazale su kako bi ratifikacija CETA-e mogla rezultirati gubitkom više od 200.000 radnih mjesta u EU, dodatnim povećanjem jaza u prihodima između različitih kategorija radnika te daljnjom redistribucijom nacionalnog dohotka u korist vlasnika kapitala. Podsjećamo da je ove rizike prepoznao i Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta koji je u svom Mišljenju[6] od 8.12.2016. pozvao nadležni Odbor za međunarodnu trgovinu da Parlamentu preporuči da odbije dati suglasnost za sklapanje CETA-e.

CETA predstavlja i opasan presedan jer se radi o prvom EU sporazumu koji vezano uz regulaciju tržišta usluga koristi tzv. pristup "negativne liste", što znači da će sve usluge biti podložne liberalizaciji, osim onih čije su izuzeće pojedine države članice eksplicitno zatražile. Povrh toga, sporazum sadrži mehanizme koji će "zacementirati" postojeće i buduće privatizacije te državama znatno smanjiti mogućnost regulacije i renacionalizacije jednom liberaliziranih usluga.[7]

Ratifikaciju CETA-e teško je braniti čak i s čisto ekonomskog stanovišta. Zajednička studija koju su 2007. naručile Europska komisija i Kanadska vlada, u slučaju ratifikacije, predviđa porast BDP-a Europske unije do najviše 0.08%[8], dok Procjena utjecaja na održivost trgovine (SIA) iz 2011. predviđa porast ukupnog izvoza iz EU od svega 0.05 do 0.07%[9]. Detaljna studija utjecaja CETA-e na hrvatsko gospodarstvo nije napravljena, no imajući u vidu da je prema podacima za 2015. izvoz u Kanadu činio svega 0,24%[10] ukupnog hrvatskog izvoza, za pretpostaviti je kako hrvatsko gospodarstvo neće značajnije profitirati od sklapanja ovog sporazuma.

S obzirom na sve navedeno pozivamo vas da poslušate glasove preko 500 sindikata i organizacija civilnog društva okupljenih u koaliciju protiv TTIP-a i CETA-e[11], kao i više od 3,5 milijuna europskih građana koji su potpisali peticiju protiv ovih sporazuma, te da 15. veljače glasujete protiv ratifikacije CETA-e.

S poštovanjem,

[1] https://www.tni.org/files/publication-downloads/making-sense-of-ceta_22092016.pdf
[2] https://www.tni.org/files/publication-downloads/s2b_isds.pdf
[3] https://corporateeurope.org/sites/default/files/en_from-nafta-to-ceta_k2-1_final.pdf
[4] https://corporateeurope.org/sites/default/files/attachments/civil_society_call_to_support_envi_ceta_draft_opinion.pdf
[5] http://www.ase.tufts.edu/gdae/Pubs/wp/16-03CETA.pdf
[6] http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-%2f%2fEP%2f%2fNONSGML%2bCOMPARL%2bPE-593.983%2b03%2bDOC%2bPDF%2bV0%2f%2fHR
[7] http://www.epsu.org/sites/default/files/article/files/ETUFs%20briefing%20plenary%20EP%2015.02.17%20CETA.pdf
[8] http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2008/october/tradoc_141032.pdf (tablica 2.9, str. 55)
[9] http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2011/september/tradoc_148201.pdf (tablica 8, str. 44)
[10] http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2016/sljh2016.pdf (vidi str. 407 i 408 za apsolutne iznose)
[11] https://stop-ttip.org/about-stop-ttip/


10.02.17. 16:25