FacebookTwitterYoutubeFlickrInstagramRss
Peticija

Pišite vladi: Neka Hrvatska ostane slobodna od GMO-a!

Nova EU legislativa državama članicama omogućuje da ograniče ili zabrane uzgoj GM usjeva odobrenih u EU. Neke države su već iskoristile tu priliku. Pozovite odgovorne da isto učini i Hrvatska!
Vienna_march_1_cropped

Nova legislativa koju su Europski parlament i Vijeće EU usvojili početkom godine državama članicama omogućava da na svom teritoriju ograniče ili zabrane uzgoj GM usjeva odobrenih u EU. Osim budućih prijava za uzgoj GM usjeva, nova EU direktiva državama članicama omogućava da do 3. listopada 2015. zatraže izuzimanje svog teritorija iz već odobrenih prijava, kao i prijava koje su podnesene prije 2. travnja 2015. Neke države članice (Latvija, Grčka) su već iskoristile ovu mogućnost, dok su druge (Škotska, Njemačka) najavile da je također planiraju iskoristiti.

Većina hrvatskih građana ne podržava uzgoj GM usjeva, a i sve hrvatske županije su se proglasile zonama slobodnim od GMO-a. Zelena akcija poziva Vladu RH da poštuje želje građana i iskoristi mogućnosti koje nudi nova direktiva. U tu smo svrhu u ponedjeljak (14.09.) uputili pismo Ministarstvu zdravlja, a isto pismo možete i vi potpisati ovdje.

Poštovani ministre Varga

u ožujku ove godine Europski parlament i Vijeće EU usvojili su Direktivu (EU) 2015/412 koja državama članicama omogućava da ograniče ili zabrane uzgoj genetski modificiranih organizama (GMO-a) na čitavom ili dijelu svog državnog teritorija. Ista Direktiva (Članak 26.c) državama članicama daje mogućnost da do 3. listopada 2015. zatraže izuzimanje vlastitog teritorija iz obavijesti/prijava ili odobrenja za uzgoj GM usjeva koje/a su podnesene/dana u skladu s Direktivom 2001/18/EZ ili Uredbom (EZ) br. 1829/2003. prije 2. travnja 2015. Latvija i Grčka su već iskoristile ovu mogućnost, a istu su stvar najavile i Škotska i Njemačka. Nadležne institucije u Republici Hrvatskoj bi trebale postupiti na isti način te time potvrditi status Hrvatske kao zemlje slobodne od GMO-a.

Uzgoj GM usjeva u Europi predstavlja kontroverznu temu još od kada su se ti usjevi prvi put pojavili na tržištu u drugoj polovici 90-ih godina. Unatoč fantastičnim obećanjima biotehnoloških kompanija o prednostima povezanim s uvođenjem ovih usjeva (u vidu povećanih prinosa i smanjenog pritiska na okoliš), rezultate njihovog uzgoja u zadnjih 20-ak godina možemo opisati u najmanju ruku razočaravajućim.

Znanstvena istraživanja koja su uspoređivala GM i ne-GM poljoprivredne sustave nisu pronašla nikakvo značajno povećanje prinosa kod prvih u odnosu na druge. Nedavnom studijom koja je koristila službene podatke EU-a i američkih vlasti, kao i statistike FAO-a, utvrđeno je da su u proteklih pedeset godina, a posebno od kada su SAD i Kanada počeli uvoditi GM usjeve, godišnji prinosi kukuruza, uljane repice i pšenice značajno brže rasli u zapadnoj Europi nego u SAD-u i Kanadi. S druge strane, i suprotno obećanjima industrije, uvođenje GM usjeva dovelo je do dramatičnog porasta u potrošnji herbicida na koje je dobar dio ovih biljaka otporan. To je pak dovelo do pojačanog pritiska ovakvog modela poljoprivredne proizvodnje na okoliš, bilo da se radi o onečišćenju tla i vode, bilo o utjecaju na ne-ciljne organizme poput pčela i drugih oprašivača.

Što se tiče često ponavljanih tvrdnji o navodnom znanstvenom konsenzusu oko sigurnosti ovih usjeva, njih demantira nedavno objavljeno pismo koje je sastavilo i potpisalo više od 300 znanstvenika i nezavisnih istraživača, a u kojem se tvrdi da na temelju do sada prikupljenih znanstvenih podataka nije moguće donijeti konačni sud o sigurnosti ovih proizvoda. U ovom kontekstu posebno zabrinjava i činjenica da je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), tijelo pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), početkom godine glifosat, aktivni sastojak Monsantovog herbicida Roundup koji se često koristi u kombinaciji s GM usjevima i do čijeg je dramatičnog porasta u potrošnji došlo uvođenjem ovih usjeva, svrstala na popis tvari vjerojatno kancerogenih za ljude.

Prema tome, jasno je da bi dozvoljavanje uzgoja ovih usjeva potencijalno moglo nanjeti štetu okolišu i stanovništvu Republike Hrvatske, dok bi eventualna korist bila vrlo upitna. S čisto ekonomskog stanovišta ne treba zanemariti činjenicu da je rastuće nepovjerenje potrošača prema ovim proizvodima u EU i SAD-u posljednjih godina dovelo do ubrzanog porasta potražnje za proizvodima koji ne sadrže GM sastojke, a čini se kako će se takav trend nastaviti i u budućnosti. S obzirom na to da je Hrvatska već izgradila određenu reputaciju kao zemlja očuvane prirode i zdrave hrane ovakva situacija otvara nove prilike za razvoj naše poljoprivrede. S druge strane, s obzirom na činjenicu da je GM tehnologija prilagođena velikim industrijaliziranim sustavima, te kao takva ide na ruku velikim proizvođačima, upitno je koliko bi Hrvatska poljoprivreda bila konkurentna u slučaju orijentiranja na takav tip proizvodnje. Isto je tako upitna i njena praktična izvedivost zbog relativne usitnjenosti posjeda u RH, što bi stvorilo značajne probleme pri implementaciji mjera koegzistencije s konvencionalnom i organskom poljoprivredom.

Na kraju ne treba zaboraviti ni na stavove građana, odnosno rezultate anketa koji sustavno pokazuju kako se velika većina građana RH protivi uzgoju ovih usjeva. Pridodamo li tome i činjenicu da su se sve županije u Republici Hrvatskoj proglasile zonama slobodnim od GMO-a očito je kako nadležne državne institucije imaju snažan demokratski mandat da poduzmu sve potrebne mjere kako bi spriječile širenje ovih usjeva našim poljima.

Stoga ih ovim putem još jednom pozivamo da iskoriste mogućnosti koje nudi nova EU Direktiva i zatraže izuzimanje teritorija Republike Hrvatske iz svih do sad podnesenih i odobrenih prijava za uzgoj GM usjeva na području EU.

S poštovanjem,


16.09.15. 15:26