FacebookTwitterYoutubeFlickrInstagramRss
Peticija

KOMENTARI ZELENE AKCIJE NA Stratešku studiju utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja državne razine „Vršna zona“, Medvednica

Klik na tipku POTPIŠI PETICIJU ispod teksta odvesti će Vas na stranicu na kojoj možete modificirati tekst komentara ukoliko im želite nešto dodati ili oduzeti.

KOMENTARI NA Stratešku studiju utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja državne razine „Vršna zona“, Medvednica

Zaključak Strateške studije utjecaja na biološku raznolikost, zaštićena područja i ekološku mrežu

“Sveukupno sagledavajući planirane infrastrukturne zahvate može se zaključiti da će oni pridonijeti boljem povezivanju i funkcioniranju područja Vršne zone te se bez tih zahvata ponuda sadržaja ne može podići na planiranu razinu kojom bi se zadovoljili sportsko - rekreativnii turistički potencijali koje vršno područje Medvednice pruža. Pritom će promet i promet u mirovanju i dalje biti problem, ne samo prometnica na području Vršne zone već i cijelog vršnog područja Medvednice, osobito vikendom tijekom skijaške sezone i za vrijeme noćnog skijanja i to možda i u većoj mjeri nego dosad, zbog dodatnih sadržaja i većeg kapaciteta skijališta, ukoliko se u promet ne pusti nova kabinska žičara.”

Zaključak Strateške studije utjecaja na ekološku mrežu

“Prepoznati nepovoljni utjecaji izgradnje i korištenja zahvata predviđenih Planom odnose se uglavnom na trajni gubitak i promjenu kvalitete ciljnih staništa tijekom izgradnje te fragmentaciju staništa, uznemiravanje i stradavanje ciljnih vrsta životinja tijekom izgradnje i korištenja zahvata. Očekuje se gubitak relativno malih površina široko rasprostranjenih šumskih staništa „91K0 Ilirske bukove šume (Aremonio-Fagion)“. Trajnim gubitkom staništa tijekom izgradnje dolazi i do nepovoljnog utjecaja na ciljne vrste koje koriste navedena povoljna staništa. Radi se o gubitku malih površina povoljnih staništa, a utjecaj se može dodatno ublažiti izvođenjem radova izvan razdoblja parenja i najveće aktivnosti ciljnih vrsta. Nepovoljni utjecaji tijekom korištenja zahvata uključuju i buku, onečišćenje zraka, moguće stradavanja ciljnih vrsta životinja (u slučaju prometnica) te pritisak većeg broja posjetitelja. Međutim, navedeni utjecaji se mogu smatrati prihvatljivim na strateškoj razini, uz primjenu propisanih mjera. Sagledavanjem samostalnih i skupnih utjecaja Urbanističkog plana uređenja državnog značaja „Vršna zona“ Medvednica na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže može se zaključiti da je UPU prihvatljiv na strateškoj razini, uz primjenu mjera ublažavanja štetnih posljedica zahvata na ekološku mrežu te primjenu mjera zaštite okoliša predloženih Strateškom studijom o utjecaju na okoliš koje su prihvaćene u Planu.”

Komentari:

Kao i kod Strateške studije za UPU “Skijalište” ponovno imamo dojam kako se na ovaj dio PP Medvednica gleda isključivo kao na turistički potencijal kojeg treba pod svaku cijenu što više iskoristiti. S jedne se strane govori o prevelikom pritisku posjetitelja i negativnom utjecaju na zaštićena područja i vrste, a s druge strane se ovim Prijedlogom UPU-a uvođenjem dodatnih sadržaja i izgradnjom novih objekata radi upravo na privlačenju još većeg broja posjetitelja. Ova Strateška studija umanjuje negativne utjecaje na okoliš pojedinih dijelova UPU-a posebno na području nove gradnje gdje će najveći negativni utjecaj biti gubitak šumskih staništa, koji osim trajnog gubitka ugroženih i ciljnih staništa, može povećati i rubni efekt te fragmentaciju staništa. Studija ove negativne utjecaje u potpunosti umanjuje pa čak i zanemaruje objašnjavajući to “s obzirom da je riječ o prostoru koji je već sada pod intenzivnim antropogenim pritiskom, utjecaj se smatra prihvatljivim na strateškoj razini uz primjenu odgovarajućih mjera propisanih Planom”. Predložene mjere koje su u većem dijelu ugrađene u UPU ili ih se mora riješavati kroz projektne dokumentacije za pojedine zahvate, ne utječu u dovoljnoj mjeri na smanjivanje negativnih utjecaja zahvata u prostoru na pojedine sastavnice okoliša. Smatramo kako je Studija za određene zahvate tražila opravdanja a ne mjere spriječavanja negativnog utjecaja na okoliš.

Medvednica R2.11 površina vršnog platoa Zona “A”

Sadržaji za prihvat i distribuciju posjetitelja te uređenje i gradnja turističkih sadržaja s osnovnom funkcijom pružanja pogleda (vidikovaca) uz prateće ugostiteljske i druge sadržaje vezanih uz skijalište (za smještaj strojeva za održavanje skijaških staza u podrumu). Unutar A zone potrebno je osigurati prostorije za smještaj GSSa, sportske klubove i vidikovac koji može biti i zasebna građevina te gornja stanica žičare Panjevina. Najveća dopuštena tlocrtnost zgrade je 1200 m2 uz moguće povećanja za 42% cca 500 m2 (okvirna postojeća je 700 m2) najveća dopuštena ukupna građevna površina iznosi 3.600 m2. Dopuštene su 2 podzemne i 1 nadzemna etaža.

R2.11 površina vršnog platoa Zona “B”

Moguća rekonstrukcija Tv tornja sa sadržajima otvorenim za javnost - restoran, vidikovac i ostale sadržaje. Unutar zone “B” moguće je povećanje tlocrtne površina za cca 23% oko 200 m2 a najveća tlocrtna izgrađenost iznosi 1070 m2. Najveći dopušteni broj etaža zgrade s južne strane je 1 podzemna i 3 nadzemne.

Turistički i prateći ugostiteljski sadržaji predstavljaju dodatna opterećenja na padini koja negativno utječu na njenu stabilnost. Zahvati moguće zahtijevaju i iskop za potrebe temeljenja što također negativno utječe na stabilnost padine i može inicirati nastanak klizišta ili puzišta. Izgradnjom objekata doći će do trajne prenamjene tla te povećanja opasnosti od erozije tla posebice na nagnutim terenima (nagibi veći od 20%). Na području nove gradnje najveći će negativni utjecaj biti gubitak šumskih staništa osobito vrijednog šumskog prostor (prema PPPPO PP Medvednica), koji osim trajnog gubitka ugroženih i ciljnih staništa, može povećati i rubni efekt te fragmentaciju staništa te mnogostruko važnijih općekorisnih funkcija. Utjecaj na kulturnu baštinu velikim dijelom ovisi o konačnom projektnom rješenju. Značajna je mogućnost trajne devastacije jedinstvenog geografskog, društvenog i javnog ambijenta snažnog simboličkog značenja za širu zajednicu (reper) izgradnjom funkcionalno nedefiniranog i estetski i formom neprilagođenog projekta. Mogući negativan utjecaj može uzrokovati prevelika izgrađenost, te naknadno nagomilavanje sadržaja uzrokovano nedefiniranošću projektnog rješenja. Uređenje vršnog platoa ima direktan utjecaj na odvijanje pješačkog prometa jer će se puštanjem u promet kabinske žičare u kratkom vremenu na malu površinu dovoziti veliki broj putnika što može stvoriti zagušenje površine oko vršnog platoa i indirektan utjecaj broja posjetitelja na ostale sastavnice okoliša. Studija je ove zahvate ocijenila prihvatljivima uz određene mjere. Primjerice, “radi spriječavanja erozije tla prilikom projektiranja i izvođenja radova treba poduzeti mjere kako bi se bila kakva erozija spriječila.”, što smatramo nedovoljnim kako bi se ublažili ili spriječili negativni utjecaji na okoliš. Napominjemo kako je PPPPO PP Medvednica u čl. 141., st. 2. odredio:

“Zadatak urbanističkog plana uređenja državne razine je:

− utvrditi prihvatljivo opterećenje prostora vršnog područja

−sagledati korištenje i zaštitu prostora kroz međuutjecaj s okolnim sadržajima”.

Novi planirani objekti i sadržaji u ovom UPU nemaju za cilj utvrditi prihvatljivo opterećenje prostora niti on sagledava korištenje i zaštitu prostora kroz međuutjecaj s drugim sadržajima, već upravo suprotno, novim sadržajima i objektima cilj je ovog UPU-a privući što više posjetitelja. Isto vrijedi i za Stratešku studiju koja kaže: “No, s obzirom da je riječ o prostoru koji je već sada pod intenzivnim antropogenim pritiskom te uz primjenu odgovarajućih mjera propisanih Planom utjecaj se smatra prihvatljivim na strateškoj razini.” S obzirom kako se izgradnjom dvije nove građevine s jednom, odnosno dvije podzemne etaže trajno negativno utjeće na bioraznolikost osobito vrijednog šumskog staništa te s obzirom da predstavlja ugrozu krajobraznog i kulturnog dobra, Studija je ove zahvate trbala ocijeniti negativnima te ne dozvoliti toliku tlocrtnu izgrađenost, 2 podzemne etaže novog objekta u zoni “A” te 3 nadzemne etaže novog objekta u zoni “B”. Također, s obzirom da se unutar buduće građevine “Ciljne kućice” predviđa smještaj za strojeve za održavanje skijaških staza, gradnja podzemnih smještaja za iste je na ovom području potpuno nepotrebna. Ovdje je bitno napomenuti i činjenicu kako se unutar zone “A” nalazi i prostor rezerviran za gornju postaju žičare za buduću skijašku stazu Panjevina, što predstavlja dodatno opterećenje i trajni gubitak ugroženih i ciljnih staništa.

R2.12 površina nove gornje stanice kabinske žičare iz smjera Zagreba

Smještaj gornje stanice kabinske žičare iz smjera Zagreba, zgrada s tehničkom opremom (postrojenje žičare), te otvorene, poluotvorene i zatvorene prostore za posjetitelje (peron-gat, čekaonica, sustav odlaznih i prilaznih koridora i rampi te sanitarni čvorovi) mogućnost objedinjavanja dviju žičara u gornjoj stanici, one iz smjera Zagreba, (I. faza) te iz smjera Bistre (II. faza) koje eventualno mogu dijeliti zajednički prostor za posjetitelje. Najveća dopuštena tlocrtna površina je 800 m2, visina 9 m, najveći broj dopuštenih etaža je 2 podzemne i 1 nadzemna.

Zgrada s tehničkom opremom svojim dodatnim opterećenjem i iskopom za potrebe temeljenja negativno utječe na stabilnost padine na način da može inicirati klizanja ili puzanja terena. Izgradnjom objekata doći će do trajne prenamjene tla te povećanja opasnosti od erozije tla posebice na nagnutim terenima (nagibi veći od 20%). Na području nove gradnje najveći će negativni utjecaj biti gubitak šumskih staništa osobito vrijednog šumskog prostor (prema PPPPO PP Medvednica), koji osim trajnog gubitka ugroženih i ciljnih staništa, može povećati i rubni efekt te fragmentaciju staništa te mnogostruko važnijih općekorisnih funkcija. Smatramo kako je potrebno sagledati mogućnosti smanjenja tlocrtne površine te količinu podzemnih etaža.

R2.13 površina stare gornje stanice kabinske žičare - informacijsko - edukacijski punkt Parka prirode

Rekonstrukcija postojeće zgrade uz moguće povećanje postojeće tlocrtne površine zgrade na sjevernom dijelu obuhvata zahvata, prenamjena u informacijsko -edukacijski punkt / nadzornu postaju za potrebe prezentacije i nadzora Parka prirode, manji ugostiteljski sadržaji. Moguće je povećanje tlocrtne površine za 200 m2 odnosno, najveća dopuštena tlocrtna površina iznosit će 930 m2.

Izgradnjom objekata doći će do trajne prenamjene tla te povećanja opasnosti od erozije tla posebice na nagnutim terenima (nagibi veći od 20%). Najveći negativni utjecaj biti će gubitak šumskih staništa, koji osim trajnog gubitka ugroženih i ciljnih staništa, može povećati i rubni efekt te fragmentaciju staništa. Objekt je vrijedan primjer arhitektonskog naslijeđa modernizma ranih 60-ih i svaka intervencija u objekt i njegov ambijent zahtjeva precizan i senzibilan pristup. Intervencije u formu zgrade prijete gubitak njene izvorne forme: odnosa volumena, odnosa unutarnjeg i vanjskog prostora, kao i gubitka estetskih kvaliteta zgrade poput proporcija elemenata, ritma i proporcija okvira staklenih stijena, čistoće ploha, te otvorenosti prema okolnom ambijentu. Potencijalne intervencije također mogu ugroziti okolni šumski i prirodni ambijent objekta. Mjere koje je Studija odredila nisu dovoljne kako bi se spriječila devastacija okoliša i kulturne vrijednosti. Iako ovdje nije riječ o zaštićenom kulturnom dobru objekt je vrijedan primjer arhitektonskog naslijeđa modernizma ranih 60-ih. Svaka intervencija u formu zgrade prijeti gubitkom njene izvorne forme stoga smatramo kako je umjesto planirane dogradnje potrebno pokrenuti pitanje njezine zaštite kao kulturnog dobra. Podsjećamo ovim putem kako PPPPO PP Medvednica u članku 141., st. 1. gornju stanicu žičare štiti kao element kulturno-povijesnog identiteta (EI) a u st. 2. stoji: “prilikom planiranja svih zahvata u prostoru potrebno je voditi računa o zaštiti vizualnog identiteta prostora”, pa je bilo kakvo proširenje i dogradnja u suprotnosti s planom višeg reda. Osim toga najveći negativni utjecaj biti će gubitak šumskih staništa, a potencijalne intervencije dotatno mogu ugroziti okolni šumski i prirodni ambijent objekta te je radi očuvanja ambijenta stare gornje stanice kabinske žičare nužno ograničiti svako ekscesivno uklanjanje šumske površine. Stoga je potrebno odbaciti potencijalno proširenje odnosno povećanje tlocrtne površine za dodatnih 200 m2.

R2.15 površina skijaško - žičnog sustava - skijaška staza Panjevina

Uređenje dijela skijaške staze Panjevina s novom skijaškom četverosjednom žičarom, gornja stanica nalazi se unutar površine vršnog platoa (R2.11), dijela zone gradnje "A". Moguće je umjetno zasnježivanje i višesezonski rad žičare.

Umjetno zasnježivanje skijališta može dovesti do lošije kakvoće podzemne vode i smanjenja količine vode potrebne za zasnježivanje kada se koristi izvorska voda. Voda koja se koristi za zasnježivanje treba sadržavati čestice za kristaliziranje snijega. U svrhu optimiziranja proizvodnje umjetnog snijega u vodu za proizvodnju snijega ubacuju se aditivi (nukleatori) koji ovisno o metodologiji izrade mogu biti kemijske tvari (minerali ili ioni) ili dijelovi (neaktivne) bakterije Pseudomonas syringae. Nadalje, za održavanje snijega se koriste dušični spojevi. Kumulativno je moguć utjecaj procjeđivanja ovih tvari u podzemne vode i utjecaj na kakvoću vode na obližnjim izvorima i podzemnim vodnim tijelima. Povećana količina hranjivih tvari u izvorskoj vodi, može posljedično utjecati i na kakvoću površinskih vodnih tijela na području Medvednice. Jedna od mjera koje Strateška studija određuje je: “potrebno je pratiti stanje kakvoće vode na izvorima u blizini skijališta: Jelenje vode, izvor kod Lugarnice Oštrica, izvor Bistre, izvore potoka Bliznec.” Postavlja se pitanje, a s obzirom na dugogodišnje umjetno zasnježivanje skijaških staza, zbog čega do sada nisu rađene takve analize te ukoliko jesu zašto ti podaci nisu uvršteni i analizirani u Studiji. Korištenje zasnježivanja u nepovoljnim vremenskim uvjetima (npr. više temperature zraka) može povećati (kumulativno) negativne utjecaje na podzemne vode zbog povećanog korištenja kemikalija za održavanje snijega. Ovisno o tehnologiji zasnježivanja skijaških površina i održavanja snijega na skijaškim površinama moguće je dospijevanje različitih kemijskih spojeva u tlo, osobito nitratnih. Njihov utjecaj na samom skijalištu ali i u okolnim šumskim tlima može dovesti do promjena u šumskim sastojinama. Uslijed klimatskih promjena koje su zabilježene i na području Medvednice u vidu povišenih temperatura i sve ekstremnijih vremenskih prilika, može se očekivati u budućnosti još veća potreba za umjetnim zasnježivanjem te stoga i povećan utjecaj na predmetne sastavnice okoliša. Strateška studija kaže: “S obzirom da utjecaj umjetnog zasnježivanja ovisi o nizu čimbenika (tehnologija proizvodnje umjetnog snijega, način zasnježivanja, mikroklimatski parametri, vrsta geološke podloge, vegetacijske osobitosti, ekosustavi pojedine lokacije I sl.), navedeni utjecaj na Medvednici nije moguće procijeniti bez provedbe višegodišnjeg monitoringa.” S obzirom kako se umjetni snijeg na skijalištima na Medvednici koristi već godinama nejasno je zašto ta istraživanja nisu provedene na postojećim skijalištima. Također je nejasno zašto se do sada nije vršio monitoring na postojećim skijalištima te zašto se dobiveni rezultati nisu usporedili sa stanjem tla na površinama bez umjetnog zasnježivanja. PPPPO PP Medvednica u smjernicama za izradu UPU “Vršna zona” čl. 141. i UPU “Skijalište” čl. 142. ne navodi obnovljenu/novu skijašku stazu već isključivo navodi “−preispitati mogućnosti uređenja skijališta u jedan skijaško-žični sustav opremljen sanitarnom opremom, kako bi se osigurali propisani tehnički i sigurnosni uvjeti i standardi”. Čl. 141. ne navodi izgradnju gornje stanice žičare unutar vršnog platoa.

Obnavljanje i stavljanjem u funkciju još jedne skijaške staze, kao i proširenje postojećih skijaških staza nije u skladu s prostornoplanskim dokumentom višeg reda ali niti u skladu s Pravilnik o unutarnjem redu u Parku prirode Medvednica:

“5.5. Skijanje

Članak 43.

Izgradnja novih i proširenje postojećih skijaških staza, i staza za skijaško trčanje, moguća je samo u skladu s Prostornim planom Parka prirode, i uz ishođenje uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje Ministarstvo.

Odredbe stavka 4. ovoga članka odnose se i na izgradnju novih, i postavljanje privremenih objekata koji služe održavanju skijaških staza, ili obavljanju turističko-ugostiteljskih i drugih djelatnosti.”

Stoga je obnovu, produljenje i stavljanje u funkciju skijaške staze Panjevina, kao i izgradnju nove gornje stanice skijaške žičare Strateška studija trebala ocijeniti negativnima jer osim što je takav zahvat u suprotnosti s prostornim planom višeg reda i Pravilnikom, dolazi do trajnog gubitka šumskog staništa, potencijalne erozije tla kao i zagađenja tla te površinskih i podzemnih voda umjetnim zasnježivanjem. Mjere koje Studija određuje i koje su ugrađene u UPU, a vezano uz umjetno zasnježivanje staza, odnose se na praćenje stanja na 4 lokacije na skijalištima. Te mjere nisu dovoljne da se smanji negativan utjecaj umjetnog zasnježivanja naročito ukoliko će se u funkciju staviti još jedna skijaška staza i ukoliko će se još više produžiti skijaška sezona. S obzirom na činjenicu da je obnavljanje, produljenje i stavljanje u funkciju skijališta skijaške staze Panjevina u suprotnosti s PPPPO PP Medvednica i Pravilnikom, te s obzirom da mjere koje Studija predlaže u svrhu smanjenja utjecaja na okoliš nisu dovoljne da se umanji njihov negativan utjecaj ove je planirane zahvate potrebno brisati iz Prijedloga UPU.

R2.31 površina hotela Tomislavov dom

Uređenje i rekonstrukcija (dogradnja) hotela (podizanje kvalitete smještaja) te dopune sadržaja (nova polivalentna dvorana za visinske pripreme sportaša) moguća dogradnja pratećih sadržaja hotela sjeverno od postojeće zgrade hotela (Aneks). Rekonstrukcija Tomislavovog doma odvijat će se unutar tlocrtnih gabarita i ne povećava se postojeći smještaj hotela koji iznosi 42 sobe. Sjeverno od postojećeg hotela moguća je dogradnja hotela odnosno gradnja aneksa čija tlocrtna površina smije iznositi najviše 1800 m2 (tlocrt hotela je 1260bm2) najveća ukupna tlocrtna površina iznosi 3060 m2, s najviše 3 podzemne etaže te uređenom krovnom terasom. Najveća dopuštena visina dograđenog dijela iznosi 7 m mjereno od najniže točke zaravnatog terena uz pročelje zgrade.

Dogradnja hotela (aneks) i izgradnja novih sadržaja predstavljaju dodatna opterećenja na padini što može inicirati klizanja i puzanja terena. Osim navedenog, spomenuti zahvati zahtijevaju i iskapanja za potrebe temeljenja što također negativno utječe na stabilnost padine i može inicirati pomake u vidu klizanja i puzanja. Dogradnjom postojećeg hotela (aneks) doći će do trajne prenamjene tla. Na području nove gradnje (proširenja Tomislavovog doma) doći će do trajnog zauzeća prostora, što će rezultirati negativnim utjecajem gubitka šumskog staništa. Uslijed dogradnje hotela (R2.31) doći će do promjene fizičke strukture krajobraza uklanjanjem postojeće vegetacije i promjenom morfologije terena (iskopi za temelje, podzemne etaže objekata...). Ove promjene postojećeg načina korištenja zemljišta u svrhu dogradnje objekta uzrokovati će promjene u izgledu i načinu doživljavanja područja. Objekt “Tomislavov dom” od značajnog je kulturno-povijesnog značenja i premda nije zaštićen kao kulturno dobro, vrijedan je primjer arhitektonskog naslijeđa ranog modernizma (arhitekta Stjepana Planića). Svaka intervencija pretpostavlja poštivanje preostalih slojeva izvornog arhitektonskog rješenja ili, u boljem slučaju, i faksimilnu rekonstrukciju izgubljenih slojeva izvornog arhitektonskog rješenja (interijer). Utjecaj novogradnje sportskog aneksa može se negativno odraziti na statiku postojećeg objekta Tomislavovog doma, no prvenstveno narušiti postojeće okolišne ambijentalne vrijednosti eksterijera. Osim toga PPPPO Medvednica čl. 141. navodi: “Tomislavov dom i gornja stanica žičare ovim se planom štite kao element kulturno-povijesnog identiteta (EI)…”, a st. 2.: “prilikom planiranja svih zahvata u prostoru potrebno je voditi računa o zaštiti vizualnog identiteta prostora” pa bi bilo kakva intervencija bila u suprotnosti s prostornim planom višeg reda. Mjere koje Studija određuje (“negativni utjecaji će biti prihvatljivi ukoliko se pri projektiranju i izvođenju zahvata bude pridržavalo odredbi Plana u vezi s hortikulturalnim uređenjem rubnog dijela terase”) nipošto nisu dovoljne da se smanje negativni utjecaji ovog i tlocrtno i brojem podzemnih etaža predimenzioniranog zahvata na šume, biološku raznolikost i potencijalno klizište te umanjenja kulturne vrijednosti postojećeg objekta. Stoga je ovaj zahvat u potpunosti potrebno brisati iz UPU-a.

R2.32 površina livade uz Tomislavov dom

Ne predviđa se gradnja zgrada, već samo uređenje staza te postavljanje montažno -demontažnih sprava u svrhu dopune turističke ponude (vučnice skijališta za djecu, adrenalinski park na zapadnom dijelu livade, postavljanje nadstrešnicai sl.) bez izvedbe sustava umjetnog zasnježenja.

Postavljanje i korištenje adrenalinskog parka može dovesti do negativnog utjecaja na travnjačke površine. U strateškoj studiji stoji: “Tijekom korištenja se očekuje povećani pritisak većeg broja posjetitelja te povećanje buke i svjetlosnog onečišćenja, no zbog već izraženog antropogenog utjecaja na toj lokaciji te uz primjenu mjera zaštite propisanih Planom zahvati se smatraju prihvatljivima na strateškoj razini.” Ovakvo objašnjenje i umanjivanje buduće štete za ovo zaštićeno područje smatramo potpuno neprihvatjlivim. Naime, u PPPPO PP Medvednica stoji:

“Članak 12.

(1)Osobito značajne prirodne vrijednosti utvrđene Planom su:

(1.6.) posebno vrijedne livade i travnjaci; livada ispod hotela Tomislavov dom (L11)

Šumske livade

Članak 42.

(2) Korištenje i uređivanje livada provodit će se primjenom mjera zaštite kojima se čuvaju osobitosti tla i krajolici ovisno o posebitostima svake livade, te tako da se:

(2.13.) ne dozvoljava izvedba terena niveliranjem, asfaltiranjem površina ili sličnom izvedbom, postavljanjem teške fiksne opreme, visinskih ograda i sl.”

Osim toga, PPPPO PP Medvednica u članku 141., za razliku od čl. 142. za UPU “Skijalište”, ne predviđa postavljanje adrenalinskog parka unutar obuhvata ovog UPU-a. S obzirom kako je predviđena lokacija za postavljanje postavljanje montažno - demontažnih sprava u svrhu dopune turističke ponude u suprotnosti s planom višeg reda ovo je potrebno brisati iz UPU-a.

Izgradnja TS 20/0,4 kV načelno ucrtana lokacija S od hotel

Za potrebe izgradnje dolazi do trajnog gubitka šumskih površina i njihovih gospodarskih te mnogostruko važnijih općekorisnih funkcija. Izgradnja TS 20/0,4 kV je načelno ucrtanna šumskim površinama, što može dovesti do negativnog utjecaja. Tijekom korištenja očekuje se negativan utjecaj smanjenja kvalitete okolnih staništa u vidu buke transformatora. U Strateškoj studiji stoji: “Ukoliko se TS izmjesti na način da ne zauzimaju trajno šumska staništa, utjecaj se na strateškoj razini može smatrati prihvatljivim.” No, s obzirom kako se u PPPPO PP Medvednica izričito navodi način opskrbe električnom energijom:

“Opskrba električnom energijom

(5) Opskrba vrha Medvednice električnom energijom utvrđeno je ovim Planom na sljedeći način:
− s jugoistoka: pojne točke TS 110/10(20) kV Ksaver i TS 110/10(20) kV Dubec
−s jugozapada: pojne točke TS 110/10(20) kV Ksaver i TS 110/10(20) kV EL-TO
−sa zapada: pojna točka: TS 110/20 kV Zaprešić
− sa sjevera: pojna točka TS 30/10 kV Donja Stubica,odnosno buduća TS 110/10(20) kV Donja Stubica”, planirani zahvat izgradnje nove trafostanice na ovoj lokaciji je u suprotnosti s planom višeg reda te ju je potrebno brisati iz UPU-a.

Utjecaj na vode

“Razvoj bez provedbe UPU „Vršna zona“ doveo bi do povećanog pritiska kako na podzemna tako i na površinska vodna tijela i izvorišta uslijed ispuštanja nedovoljno obrađenih otpadnih voda iz turističkih objekata u prirodne recipijente ili uslijed ispuštanja netretiranih oborinskih voda s prometnica u prirodni teren. Otopljene vode sa skijališta koje sadrže različite dušične spojeve mogle bi dovesti do biološke neravnoteže u tlima i vodnim tijelima niže od kompleksa skijališta ukoliko se ne bi sakupljale u kanalizaciju sustavom slivnika i linijskih rešetki koje imaju ugrađeni taložnik kako je propisano UPU-om… Propisane mjere i postupci odgovaraju boljoj zaštiti voda i prirode, kroz bolju regulaciju i provođenje postupaka ocjene prihvatljivosti zahvata i procjene utjecaja na okoliš.”

Studija je navela kako umjetno zasnježivanje skijališta može dovesti do lošije kakvoće podzemne vode i smanjenja količine vode potrebne za zasnježivanje kada se koristi izvorska voda. Voda koja se koristi za zasnježivanje treba sadržavati čestice za kristaliziranje nijega. U svrhu optimiziranja proizvodnje umjetnog snijega u vodu za proizvodnju snijega ubacuju se aditivi (nukleatori) koji ovisno o metodologiji izrade mogu biti kemijske tvari (minerali ili ioni) ili dijelovi (neaktivne) bakterije Pseudomonas syringae. Nadalje za održavanje snijega se koriste dušični spojevi. Kumulativno je moguć utjecaj procjeđivanja ovih tvari u podzemne vode i utjecaj na kakvoću vode na obližnjim izvorima i podzemnim vodnim tijelima. Povećana količina hranjivih tvari u izvorskoj vodi, može posljedično utjecati i na kakvoću površinskih vodnih tijela na području Medvednice. Jedna od mjera koje Strateška studija određuje je: “potrebno je pratiti stanje kakvoće vode na izvorima u blizini skijališta: Jelenje vode, izvor kod Lugarnice Oštrica, izvor Bistre, izvore potoka Bliznec.” Postavlja se pitanje , a s obzirom na dugogodišnje umjetno zasnježivanje skijaških staza, zbog čega do sada nisu rađene takve analize te ukoliko jesu zašto ti podaci nisu uvršteni i analizirani u Studiji.

Utjecaj na tlo

“U slučaju ne provedbe ovog plana stanje tla bi ostalo nepromijenjeno, ali bio bi onemogućen razvoj turističke ponude i ne bi došlo do umanjenja opterećenja ovog područja automobilima nakon puštanja u pogon predviđene žičare. Uređenjem i poboljšanjem prometne infrastrukture u vidu putova I staza te parkirališta, omogućit će se veća kontrola i bolje usmjeravanje kretanja posjetilaca te posljedično manji utjecaj na tlo.”

Svi zahvati koji uključuju građenje novih objekata su izravni, negativan i stalni utjecaj na tlo. Ovi utjecaji se ogledaju u trajnom gubitku i prenamjeni tla čime se gube i osnovne funkcije tla (npr. zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava te utjecaj na plodnost tla). Studija je također trebala provesti detaljniju analizu utjecaja umjetnog zasnježivanja na tlo. Ovisno o tehnologiji zasnježivanja skijaških površina i održavanja snijega na skijaškim površinama moguće je dospijevanje različitih kemijskih spojeva u tlo, osobito nitratnih. Njihov utjecaj na samom skijalištu ali I u okolnim šumskim tlima može dovesti do promjena u šumskim sastojinama. Uslijed klimatskih promjena koje su zabilježene i na području Medvednice u vidu povišenih temperatura i sve ekstremnijih vremenskih prilika, može se očekivati u budućnosti još veća potreba za umjetnim zasnježivanjem te stoga i povećan utjecaj na predmetne sastavnice okoliša. Strateška studija kaže: “S obzirom da utjecaj umjetnog zasnježivanja ovisi o nizu čimbenika (tehnologija proizvodnje umjetnog snijega, način zasnježivanja, mikroklimatski parametri, vrsta geološke podloge, vegetacijske osobitosti, ekosustavi pojedine lokacije i sl.), navedeni utjecaj na Medvednici nije moguće procijeniti bez provedbe višegodišnjeg monitoringa.” S obzirom da se umjetni snijeg na skijalištima na Medvednici koristi već godinama nejasno je zašto ta istraživanja nisu provedene na postojećim skijalištima. Također je nejasno zašto se do sada nije vršio monitoring na postojećim skijalištima te zašto se dobiveni rezultati nisu usporedili sa stanjem tla na površinama bez umjetnog zasnježivanja. Osim toga, nova gradnja na padinama ugrožava stabilnost tla te postoji mogućnost odrona odnosno erozije tla.

Utjecaj na šume

“U slučaju ne provedbe ovog plana, površine šuma na ovom području bi bile netaknute, ali bio bi onemogućen razvoj turističke ponude i ne bi došlo do umanjenja opterećenja ovog područja automobilima nakon puštanja u pogon predviđene žičare. Isto tako, uređenjem i poboljšanjem prometne infrastrukture u vidu puteva i staza, omogućit će se veća kontrola i bolje usmjeravanje kretanja posjetilaca te posljedično manji utjecaj na okolna šumska područja.”

Turistički razvoj nikako ne bi smio ići pod svaku cijenu, naročito izgradnjom objekata koji ne obogaćuju turističku ponudu već, poput gradnje skijališta i dvorane za visinske pripreme sportaša koje su kao takve dostupne manjem broju građana, doprinosi isključivo štetnim utjecajima na okoliš. Svi zahvati koji uključuju građenje novih objekata na području obraslom šumama imaju izravni, negativan i stalni utjecaj na šume i šumarstvo. Ovi utjecaji se ogledaju u trajnom gubitku površina čime se gube mnogobrojne općekorisne funkcije šume.

Utjecaj na ekološku mrežu, bioraznolikost I zaštićena područja

“Razvoj bez provedbe UPU-a bio bi ujedno i pozitivan i negativan. Provedba određenih zahvata navedenih u UPU-u može tijekom izvedbe rezultirati nepovoljnim, lokalno ograničenim utjecajem na biološku raznolikost (npr. privremeno uznemiravanje i stradavanje vrsta; dugoročan i/ili privremen gubitak, degradacija I fragmentacija staništa; širenje invazivnih stranih vrsta). Također, neki zahvati predviđaju trajnu promjenu prirodnih staništa te zauzeće prostora novim sadržajem, što će također negativno utjecati na biološku raznolikost. Razvojem bez provedbe UPU-a, navedeni nepovoljni utjecaji potencijalno bi se izbjegli. S druge strane, bez provedbe nekih zahvata predloženih UPU-om, zadržali bi se također postojeći pritisci. Primjerice, vrste i staništa ovisna o vodnim tijelima i dalje bi bili pod pritiskom postojećeg ili čak povećanog iskorištavanja vodnog resursa, ispuštanja nedovoljno obrađenih otpadnih voda te postojeće ili povećane razine onečišćenja. Također, bez izgradnje žičare, zadržao bi se postojeći pritisak povećanog prometa osobnim automobilima i negativni utjecaji vezani uz to (onečišćenje zraka, buka, stradavanja životinja).”

Na području nove gradnje (R2.11, R2.12, R2.13, R2.15, R2.31,) najveći negativni utjecaj biti će gubitak šumskih staništa, koji osim trajnog gubitka ugroženih i ciljnih staništa, može povećati i rubni efekt te fragmentaciju staništa. U slučaju umjetnog zasnježivanja Panjevine može doći do negativnog utjecaja na navedene sastavnice okoliša. Uslijed klimatskih promjena koje su zabilježene i na području Medvednice u vidu povišenih temperatura i sve ekstremnijih vremenskih prilika, može se očekivati u budućnosti još veća potreba za umjetnim zasnježivanjem te stoga i povećan utjecaj na predmetne sastavnice okoliša. Za prometnice i putove koji će biti širi od postojećih, postoji mogućnost dodatnog trajnog zauzimanja šumskih staništa. Prilikom izgradnje novih putova (PP2 i PP8), moguć je negativan utjecaj gubitka šumskih staništa, ukoliko dođe do uklanjanja postojećih stabala i degradacije većih šumskih površina. Primjenom odgovarajućih mjera propisanih Planom, moguće je navedene utjecaje svesti na prihvatljivu razinu. Drugi linijski objekti, smješteni u postojećim koridorima, tijekom korištenja neće utjecati na sastavnice okoliša. Međutim, kako bi se umanjio gubitak šumskih površina potrebno je razmotriti opravdanost smještanja PP8 unutar šumskih površina. Moguć je negativan utjecaj na livadu kod Tomislavovog doma koja je, prema PPPPO PP Medvednica, prepoznata kao posebno vrijedno područje. Nadalje otpadne vode, ukoliko se ne pročiste do najvišeg stupnja kvalitete mogu negativno utjecati na vodena staništa (i uz njih vezane vrste) koja se nalaze u blizini (Javorov zdenac). Iz svega navedenoga Studija je trebala maksimalno ograničiti sve veće planirane zahvate nove gradnje (R2.11, R2.12, R2.13, R2.15, R2.31,) te ne dozvoliti postavljanje novih sadržaja na zaštićenu livadu pored Tomislavovog doma.

Iz svih gore navedenih i obrazloženih komentara razvidno je kako je Studija nedovoljno pozornosti posvetila određenim nužnim mjerama zaštite te kako su izrađivači Studije više truda posvetili neobičnim opravdanjima pojedinih štetnih zahvata na navedene sastavnice okoliša umjesto određivanja konkretnih mjera u cilju zaštite i očuvanja biološke raznolikosti, zaštićenih područja i ekološke mreže. Čitajući zaključke i više je nego jasno kako se na ovaj dio PP Medvednica gleda isključivo kao na turistički potencijal kojeg treba pod svaku cijenu što više iskoristiti. S jedne se strane govori o prevelikom pritisku posjetitelja i negativnom utjecaju na zaštićena područja i vrste, a s druge strane se ovim prijedlogom UPU-a radi upravo na privlačenju još većeg broja posjetitelja.

S poštovanjem,


30.03.17. 09:54