FacebookTwitterYoutubeFlickrInstagramRss
Peticija

Energetska strategija RH - pošalji komentar!

UKLJUČITE SE U JAVNU RASPRAVU O PRIJEDLOGU STRATEGIJE ENERGETSKOG RAZVITKA RH! Ne pristajemo na kvazi-izbor između tri podjednako loša «scenarija»
Energetskastrategijarh_banner_616x78

UKLJUČITE SE U JAVNU RASPRAVU O PRIJEDLOGU STRATEGIJE ENERGETSKOG RAZVITKA RH!

Ne pristajemo na kvazi-izbor između tri podjednako loša «scenarija»

Vlada RH je 10. studenog predstavila javnosti prijedlog nove strategije energetskog razvitka RH i otvorila jednomjesečnu javnu raspravu. Zelena akcija smatra prijedlog strategije lošim i zahtijeva njegovu temeljitu doradu. Ovaj prijedlog, umjesto da nas priprema za predstojeću svjetsku energetsku, financijsku i ekološku krizu na način da sa što manje energije kvalitetnije živimo i proizvodimo, gura nas u sve veću energetsku rastrošnost i ovisnost.

Ovim prijedlogom, dio energetske struke i Vlada RH pokazuju potpuni nedostatak razvojne vizije i baziraju prijedlog Strategije na ponavljanju onog što su druge zemlje pogrešno radile u prošlosti. U sva tri razrađena scenarija, cinično nazvana "plavi", "zeleni" i "bijeli", planirani rast potrošnje energije je isti (44 % do 2020. godine, a EU namjerava do iste godinu smanjiti potrošnju za 9 % uz daljnje povećanje energetske učinkovitosti), i sva tri nas guraju u sve veću energetsku ovisnost o uvozu fosilnih goriva i predviđaju gradnju termoelektrana na ugljen i/ili nuklearnih elektrana.

Pozivamo sve građane/ke, institucije i poduzeća da se aktivno uključe u javnu raspravu i iskažu nezadovoljstvo postojećim prijedlogom strategije te upute dolje predložene zahtjeve Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva (sve ili samo one s kojima se slažu).

Predmet: Komentari na Energetsku strategiju RH

Poštovani/a,

Prijedlog nove Strategije energetskog razvitka RH smatram lošim i u suprotnosti s proklamiranim ciljevima iz glavnog razvojnog dokumenta Vlade RH "Strateški okvir za razvoj 2006.-2013.".

Stoga Vam, u okviru javne rasprave na koju ste pozvali javnost, upućujem sljedeće zahtjeve:

1. zahtijevam preispitivanje pretjeranih projekcija porasta potrošnje energije,

2. protivim se uvrštavanju nuklearnih elektrana i termoelektrana na ugljen u Strategiju, pogotovo bez određivanja njihovih mogućih lokacija,

3. zahtijevam provedbu Strateške procjene utjecaja na okoliš na prijedlog Strategije,

4. zahtijevam širu javnu raspravu unutar koje bi se organizirali javni skupovi barem na županijskim razinama i prijedlog strategije uputio tijelima lokalne uprave i samouprave na očitovanje.

Dodatno objašnjenje

Hrvatska troši preko dva puta više energije po jedinici bruto domaćeg proizvoda od razvijenih europskih zemalja. U razdoblju od 1999. - 2004. godine, potrošnja energije povećavala se prosječno 2,2%, a 2006., uz porast nacionalnog BDPa od 4,8 %, ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj je PALA za 0,3 %.

Trenutno je na snazi energetska strategija usvojena 2002. koja ne predviđa potrebe za gradnjom termoelektrana na ugljen i nuklearnih elektrana, a temeljni razvojni dokument Vlade RH "Strateški okvir za razvoj 2006.-2013." ima za glavne ciljeve na području energetike:

  • promicanje ekološke održivosti u prometu i energetici,
  • povećanje energetske učinkovitosti uz povećanje sigurnosti dobave i opskrbe energijom uključivanjem različitih energetskih izvora i tehnologije,
  • promoviranje korištenja obnovljivih izvora energije i ekološki održivih izvora energije.
  • Umjesto da osmišljava i provodi programe za dosizanje ovih proklamiranih ciljeva, Vlada RH izradila je prijedlog nove Strategije energetskog razvitka RH koja se bazira na pretpostavci godišnjeg porasta potrošnje energije u baznom scenariju od 3,1% i koja, u svakom od svoja tri predložena scenarija predviđa gradnju jedne ili dvije nove termoelektrane na ugljen ili nuklearne elektrane.

Trenutno je u tijeku "javna rasprava" koja se svodi na web stranicu na koju zainteresirani mogu poslati svoja mišljenja, a koja će Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva "uzeti u obzir". Na razini županija Gospodarske komore i GSV-i organiziraju okrugle stolove na koje nisu pozivane udruge za zaštitu okoliša i predstavnici drugih sektora zainteresirane javnosti.

Energetski sektor jedan je od glavnih izvora zagađenja. Tako na globalnoj razini emisije ugljičnog dioksida, kao posljedica korištenja fosilnih goriva, doprinose 61% ukupnih emisija stakleničkih plinova, gurajući svijet u klimatsku katastrofu. Službena europska statistika navodi kako, uslijed lokalnog zagađenja, prosječni Europljanin živi 8 mjeseci kraće.

Predstavljajući najnoviji godišnji izvještaj, direktor Međunarodne agencije za energiju, g. Nabuo Tanaka, pozvao je svjetske vlade na "provedbu globalne energetske revolucije unapređenjem energetske učinkovitosti i korištenja izvora energije niskih emisija ugljičnog dioksida", i zaključio kako "su postojeći trendovi energetske dobave i potrošnje očito neodrživi i to ekološki, ekonomski i socijalno, te kako mogu i moraju biti promijenjeni."

Inače, najnovije prognoze Međunarodne agencije za energiju predviđaju u svom baznom scenariju godišnji rast potrošnje od 1,6 %, i to u slučaju ne donošenja nikakvih novih mjera energetske učinkovitosti, a posljedice po klimatski sustav planete takvog scenarija opisuju "šokantnim".

Naravno, neke zemlje ipak donose odgovornije energetske politike, tako Europska unija ima novi energetsko-klimatski paket politika koji se zasniva na dva glavna cilja: dosezanje 20% učešća obnovljivih izvora energije do 2020, i povećanje energetske učinkovitosti za 20% u istom periodu, čime bi se količina potrošene energije u budućnosti smanjivala, a ne više rasla.

Osim prijetnje klimatskih promjena, još su tri izuzetno jaka poticaja za promjenom klasičnih načina dobave energije:

Stagnacija svjetske proizvodnje nafte

Već treću godinu za redom svjetska proizvodnja nafte stagnira, čime se potvrđuju prognoze brojnih stručnjaka kako smo dosegli maksimum godišnje proizvodnje nakon kojeg slijedi neminovni pad;

Ubrzani razvoj tehnologija za korištenje obnovljivih izvora energije

Obnovljivi izvori energije (prvenstveno sunce, vjetar i biomasa) usprkos desetljeća blokade postaju sve pristupačniji i tehnologije za njihovo korištenje postaju sve jeftinije. Čak i predsjednik Bush, veliki zagovornik fosilnih goriva, postavio je za cilj dosezanje pune konkurentnosti solarnih ćelija, ključne tehnologije za pretvorbu energije sunca u električnu energiju, za 2015.-tu. Brojni stručnjaci predviđaju da će proizvodna cijena solarnih ćelija pasti na 1 US$ po Watt-u, što se smatra granicom potpune konkurentnosti, i puno prije.

Mjere energetske učinkovitosti, odnosno "proizvodnja negawata"

Sve više zemalja provodi aktivne mjere energetske politike kojima se štedi na uvozu skupih energenata i smanjuje negativne utjecaje energetskog sektora. Naime, umjesto gradnje nove elektrane od npr. 200 Megawata, vlade stimuliraju poreznim olakšicama građane, javni i poslovni sektor da pri nabavi novih trošila (hladnjaka, žarulja i sl.) kupuju štedljivije modele koji troše i po nekoliko puta manje energije, i time smanje potrebu za novim elektranama, odnosno da proizvode "Negawate".

Ovim prijedlogom, dio energetske struke i Vlada RH pokazuju potpuni nedostatak razvojne vizije i baziraju prijedlog Strategije na ponavljanju onog što su druge zemlje pogrešno radile u prošlosti. U sva tri razrađena scenarija, cinično nazvana "plavi", "zeleni" i "bijeli", planirani rast potrošnje energije je isti, i sva tri nas guraju u sve veću energetsku ovisnost o uvozu fosilnih goriva i predviđaju gradnju termoelektrana na ugljen i/ili nuklearnih elektrana.

Pozivamo sve građane/ke, institucije i poduzeća da se aktivno uključe u javnu raspravu i iskažu nezadovoljstvo postojećim prijedlogom strategije te upute dolje predložene zahtjeve Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva (sve ili samo one s kojima se slažu).


20.04.10. 13:52